Novi Pazar

Nakon formiranja ZAVNOS-a, Sandžak je dobio i svoju 37. sandžačku diviziju. Ona je sa svojim brigadama vodila borbe protiv njemackog okupatora i kvislinga, a za tim se ukljucila u oslobodilacki mars prema Istocnoj Bosni, u oslobadanju Sarajeva i zatim nastavila bobe protiv ostatka četničkih formacija Draže Mihailovića. U tim danima, 37. sdandžačka divizija brojila je 13.155 boraca. U njoj je bilo boraca iz svih ondašnjih osam sandžačkih srezova. 611 Postojanje i rad ZAVNO-a pozitivno su ocjenjivani od strane Predsjedništva AVNOJ-a i Nacionalnog komiteta Demokratske Federativne Jugoslavije tokom citave 1944. godine. To je takoder jasno izloženo u Deklaraciji . 0 osnovnim pravima nacije i gradana Demokratske Federativne Jugoslavije", koju je pocetkom 1944. godine izradio Mosa Pijade, a u kojoj je bez ikakve rezerve sadržano da će Sandžak biti jedan od elemenata buduće Federacije. U pismu Edvarda Kardelja i Mose Pijade, od 10. aprila 1944. godine, Sandžak i Vojvodina se također spominju kao one oblasti koje ce slobodno i samostalno utvrđivati svoj položaj u Federaciji, kako je to objašnjeno u „Novoj Jugoslaviji". 61 Vladimir Dedijer u svom Dnevniku tvrdi da je na otoku Visu, u Ijeto 1944. godine, na sastanku najvišeg rukovodstva NOP-a u zemlji, donijeta odluka da se ZAVNO Sandžaka rasformira i da je ova rasprava о konačnoj sudbini Sandžaka tada pokrenuta povodom zahtjeva da takav status dobije i Dalmacija. Na istoj sjednici po Dedijeru se raspravljalo i о potencijalnom statusu Vojvodine i Kosova i Metohije. Nažalost dmgih podataka о ovoj navodnoj sjednici u drugim historijskim izvorima nema. 62 Do definitivnog iješenja sandžačkog pitanja doći će tek krajem 1944. i pocetkom 1945. godine. Osjetivši da je pitanje budućeg statusa Sandžaka zapostavljeno u najvisem politickom rukovodstvu NOP-a, Oblasni komitet KPJ za Sandžak je 6. februara 1945. godine poslao pismo Centralnom komitetu KPJ, u kojem je ukazano da pripreme za Drugo zasjedanje ZAVNOS-a teku, ali da one ne mogu dobiti „puni sadržaj jer još uvek о Sandžaku ne možemo doneti konačnu odluku. О položaju Sandžaka se kod nas i ne diskutuje, ali imatu i tamo Ijudi koji pitaju - kako će se ta stvar rešiti. Drug Vojo (Vojo Leković, sekretar Oblasnog komiteta KPJ za Sandžak) kada je bio tamo, razgovarao je i sa vama, ali prema raspoloženju koje se sada jasno ispoljava kod Muslimana, oni bi bili veoma pogođeni, ako bi Sandžak bio pocepan, a oni podvojeni. О tome se zaista mora voditi racuna, pogotovu ako se ima u vidu - njihov sadašnji stav i dobro držanje. Сак ni Srbi ne bi rado primili cepanje Sandžaka.” 63 Konačna arbitraža о budućem statusu Sandžaka izvršena je na petoj sjednici PredsjedništvaAVNOJ-a,kojaje održana 24. februara 1945. godine. Tadaje istaknuto

60 M. Memić, Zemaljsko antifašističko vijeće Sandžaka u funkciji reafimiacije Sandžaka i bošnjačkog nacionalnog bića, str.2o4

61 Dr. Branko Petranović, Položaj Sandžaka u svjetlosti odluka II zasjedanja AVNO.T-a о izgradnji Jugoslavije na federativnom principu, str. 572

62 Zoran Lakić, Partizanska autonomija Sandžaka, str. 71 63 Isti, n.d., str. 71-72

30

40/2017

Esad Rallie