Rad ustavnog odbora Ustavotvorne skupštine Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca : II. Debata u pojedinostima o Nacrtu Ustava

136

Stenografske beleške

Jovan Gjonović: Ja bih hteo, da učinim jednu kratku napomenu na ovaj odeljak. Gospodo, Vi ste primili monarhiju u Kraljevsku vlast. Svakako kad se govori u kojim slučajevima Kralj neće moći vršiti dužnost nego neko drugi mesto njega, a to je kad - je maloletan, to se može primiti. Ali kad je Kralj duševno ili telesno nesposoban, ne može se primiti da ima namesnika. Kad je Kralj, kao i svaki drugi funkcioner fizički nesposoban, onda treba birati novoga Kralja, dovesti drugoga, a ovaj neka se ukloni sa prestolja. Zbog toga, mislim, da mu ne bi trebalo namesništvo obrazovati nego njegovom detetu ako je maloletno. Moja je misao da onda kad Kralj postane nesposoban, da njegova dužnost i njegov položaj prestaju, od tada prestaje biti Kralj. Predsednik dr. Momčilo Ninčić: Ima reč g. Jovan Jovanovič. Dr. Jovan Jovanovič: Ja mislim, gospodo, da bi se moglo ovde u prvoj alineji prvoga stava, pored) ovoga: »Kraljevsku vlast vrši namesništvo: 1. Kad je Kralj maloletan; 2. kad je zbog duševne ili telesne bolesti krajnje nesposoban da vrši kraljevsku vlast« dodati još i ovo: »Kad je odsutan duže od 4 meseca«. (Voja Marinkovič: To ima u drugom stavu). Ja mislim ovde da se metne. Predsednik dr. Momčilo Ninčić: Ima reč dr Ivan Paviči ć. Dr. Ivan Pavičić: Ja sam hteo predložiti isto što i g. predgovornik, da se u prvom stavu prvoga člana doda treća tačka »kad je Kralj odsutan«. To je sasvim dolično kada se ovo uzme u vezu sa čl. 34. Taj čl. 34., kaže, ako je odsutan Kralj najduže б meseci, da ga onda zamenjuje Ministarski Savet. Ako je to odsustvo duže od б meseci onda dolaze, propisi o namesništvu. Sasvim je dolično, ako je Kralj odsutan, a to po čl. 34. odnosno 35. može da bude najduže б meseci, i preko šest meseci, da je onda potrebno da se ovde i doda treća tačka, dakle da kraljevsku vlast vrši namesništvo: 1. kad je Kralj maloletan; 2. kad je zbog duševne ili telesne bolesti krajnje nesposoban da vrši Kraljevsku vlast i 3. kad je Kralj trajno odsutan, a ten će biti ako je odsutan duže od б meseci. Predsednik dr, Momčilo Ninčić: Pošto se niko ne javlja reč, to objavljujem da je diskusija zaključena. Ja ću staviti na glasanje vladin predlog Ko je za ovaj član kako je predložen po vladinom predlogu neka izvole sediti, ako je protiv neka ustane. (Većina sedi)- Objavljujem da je . ovaj član primljen po vladinom predlogu. Izvolite, čuti član 37. stari član 36. Zamenik s ekre tar a. dr. Jovan Jovanovič čita: »Namesnička vlast pripada po pravu Na■ sledniku Prestola, ako je punoletan. Ako Naslednik Prestola, iz uzroka nabrojanih u članu 35. ne može da vrši namesničku vlast, Narodno Prestavništvo bira u zajedničkoj sednici oba Doma tajnim glasanjem tri Kraljevska Namesnika. Kraljevski namesnici se biraju za četiri godine

posle koga roka, u slučaju da namesništvo mora da se pr/oduži najmanje za godinu dana, biva ponovni izbor ako namesništvo ima duže da traje izbor se vrši opet za četiri godine. Name, niči mogu biti samo onaj rodjeni Srbin, Hrvat ili Slovenac gradjoni kraljevine Srba, Hrvata ili Slovenaca koji ima 45 go-, dine starosti i više obrazovanje. Pre nego što uzmu Kraljevsku vlast u svoje ruke, namesnici će pred onim predstavništvom, koje ih je izabrao, položiti zakletvu: »da će Kralju verni biti i da će vladati po Ustavu i zakonima zemaljskim«. Dr. J. Radovič: Dozvolite mi da učinim samo jednu napomenu kod ovoga člana jer nalazim da bi se ovde trebala da unese jedna stvar- Ovde se govori o zajedničkoj sednici oba doma. Ako bi ostao sistem dvodomi, onda bi trebalo da se predvidi ko će predsedavati u toj sednici. U Francuskoj je to izrečno predvidjeno u čl. 11. Ustava dokle to ovde nije slučaj. Ja bih -mlolio da se to izpravi i unese. Predsednik dr. M. Ninčić: Ja sam na ovu stvar već odgovorio' povodom pitanja g. Jovanića Kad bude to pitanje rešeno i ako se. ono reši da bude jedan onda će se ponovna redakcija izvršiti. U ostalom mi imamo jedan vladin predlog sa jednim dbmom, pa će se onda te odredbe Moje govore o tome moći uzeti. Jovjan Gjonović: Ovde se kaže da namesnička vlast pripada po pravu nasledniku prestola, ako je punoletan, a namesništvb će nastati u momentu kad Kralj postane nesposoban fizički ili psihički. Ovde se predvidja slučaj da je Naslednik sposoban, ali šta će biti ako i on ne može vršiti kraljevsku vlast, t. j. ako je i on nesposoban da vrši kraljevsku vlast? Onda imamo da je Krali nesposoban i Prestolonaslednik nesposoban i onda se bira, namesnik obojicima. U tome slučaju, gospodo, ako su obojica nesposobni, a to.može biti naročito ako je nasledna pojava, treba otvoriti pitanje Prestola. Ja bih želeo da .se g- Ministar za Ustavotvornu Skupštinu izjasni u ovome pitanju. U ovom članu kaže se: »Ako naslednik Prestola, iz uzroka nabrojanih u čl. 35.. »ne može da vrši na.mesničku vlast« to znači ako je i on fizički ili psihički nesposoban, da se onda ima da bira namesništvo. U tome slučaju ja mislim da može biti potomaka Kraljevoga Dloma, koji su punoljetni i onda zašto je potrebno namesništvo? Jer oni, ti nesposobni rndgu da žive dugo 'i dokle god ne umru imaju namesnici da vladaju! Kad ste vi već primili monarhiju, onda treba da razpravite i to pitanje. Ja sam učinio ove napomene sa vašeg gledišta, a mi smo i protiv monarhije i protiv namesništva. Dr. Jovan Jovanovič: Ja bih ovde kod člana 37. predložio da se, kad se već govori o zakletvi namesnika, on i rediguje, da u Ustav, udje tekst, ili da se kaže da tekst zakletve utvrdjuje Narodna Skupština. Jer ovo ne će biti dovoljno kao što je ovde kazano: »Da će kralju veran biti i da će vla-