RTV Teorija i praksa

za razliku od slušanosti nekih drugih zemalja, postoje dve glavne ose u emitovanju —■ jedna ujutro, druga po podne. Ovo proističe iz specifičnih uslova Čehoslovačke u kojoj najveći deo radnika počinje da radi u šest sati ujutro i radi do dva bez pauze za vreme ručka. Postojanje majcsimalne tačke slašanja u podne, koju pominju radio-organizacije zapadnih zemalja (one od po podne nema) nije se pokazala u našim uslovima. Možemo u izvesnoj meri da govorimo još о izvesnom povećanju auditorija u većernje sate, koje počinje na kraju glavrdh programa televizije. Ova osa se karakteriše progresivnim padom slušanosti koje je počelo рге devetnaest časova. Ona se međutim ne odnosi na isti način na sva godišta i đruštvene strukture (u ovo vreme radio-program uglavnom slušaju mlađi i intelektualci). Radnim danom, slušanost radija dostiže u našoj zemlji svoju vrhunsku tačku ujutru i ostaje na nivou od око 25% do pola osam, dok vremenski interval od 9 do 11 opada na oko 15%. U podne (12.00 —14.00) slusanost se u izvesnoj meri poveéava, ali ne dostiže nivo jutra. Kod nas isto tako ne može da se govori о velikoj slušanosti u podnevnim òasovima kao što je to slučaj u inostranstvu gđe je radno vreme drugačije. S druge strane istraživanje je odbacilo mišljenje, koje je kod nas prethodno vladalo, a na osnovu kojeg se smatralo da je najveća slušanost u jutarnjim satima. Ujutro, tačno 'je, slušanost je masovna, međutim vrhunac slušanosti je tek po podne, posle povratka radnika kući: počev od 15 časova slušanost radija počinje da se penje da bi dostigla svoj vrhunac izmedu 16 i 19 časova; radnih dana slusanost je 40—50%. Slušanost ujutro i popodne predmet su posebne pažnje koncepcije novih shema emisija. Karta slušanosti u dane vikenda jasno se razlikuje od karte slušanosti običnih dana u sedmici. Subotom i

nedeljom mnogo veci broj (skoro 50%) osoba uključuje radio-aparate ali znatno kasnije nego radnih dana, tek posle osam časova. Krivulja se polako penje i zadržava se poslednjih sati jutra do 16 sati, a između 13.00 i 14.00 sati dostiže svoj maksimum. Radi se, dakle, о sasvim izuzetnim satima slušanja posebno privlačnim sa stanovišta radiodifuzije. Za vreme ustanovijavanjakoncepcijaprogramskih shema ovi nalazi su bili predmeti nejveće pažnje. U izradi struktura programa, psihološki momenti igraju isto tako značajnu ulogu kao i sociološki. Psihologija, isto kao i pedagogija pružaju realizatorima radio-programa neprocenjene vređnosti. Psihologija im stavlja na raspolaganje neophodna saznanja о koncentrisanoj ili nekoncentrisanoj pažnji što je Ijudima, koji rade na radiju, otvorilo tajnu problema nekoncentrisanog slušanja kad radio predstavlja zvučni fond. Ovo je omogućilo da se tokom poslednjih 10—15 godina stvore novi tipovi emisija: blokovi programa i magazina i da se na tom principu osmisle celokupne sheme programa (tip stanice Hvezda). Princip nekoncentrisane slušanosti omogućio je da se bukvalno napravi ogroman korak napred u radio-stvaralaštvu. Psihologija je pružila neophodna saznanja za pravu soluciju pitanja trajanja i kompozicije emisija. Činjenica da posle deset minuta slušanja govorne emisije dolazi prvi pad pažnje, a posle trideset minuta drugi pad, mnogo značajniji je princip pravljenja programa i u potpunosti je bio poštovan tokom naših izmena. Ovaj problem je direktno povezan sa jednim drugim, ne od manjeg značaja —• za strukturu programa, za osnovni princip: odnos između redi i muzike u radio-emisiji uopšte i na svakom programu (na svakoj stanici) posebno. U svakoj radio-organizaciji sveta, crveno svetlo na uzbunu pali se čim deo redi u emisiji prelazi granicu od 50%. U principu u ovom pogledu ne postoje

57