RTV Teorija i praksa

Šime Kronja

SREDSTVA JAVNOG INFORMISANJA, POSEBNO RADIO I TELEVIZIJA, U OPŠTENARODNOJ ODBRANI I DRUŠTVENOJ SAMOZAŠTITI

(neki aspekti)

Za organizovanu celokupnu odbranu našeg socijalističkog samoupravnog društva od izuzetnog su značaja društvena i politička svest i socijalno-psihološka motivisanost radnih Ijudi o potrebi da se svim svojim umećem i snagom odlučno suprotstave bilo kakvom, a pogotovo oružanom nasrtanju na našu zemlju. U jačanju te svesti i motivisanosti ogromne su mogućnosti angažovanja svih sredstava javnog informisanja, i to ne samo u objašnjavanju potreba nego i u tome da se svakodnevni život svakog čoveka obogaćuje raznovrsnim praktičnim saznanjima o odbrani i samozaštiti. Podruštvljavanje odbrane trajno omogućuje da radni Ijudi sve više postaju stvarni nosioci odbrambenih aktivnosti društva. Naime, naš samoupravni društveni sistem stvara takve osnove na kojima se za odbranu mogu najoptimalnije uključiti svi Ijudski, materijalni i moralni potencijali društva, a to je (ne jednom je potvrđeno) snaga koja se može pobedonosno suprotstaviti svakom agresoru. Položaj radnog čoveka u opštenarodnoj odbrani je, zapravo, uslovljen njegovim položajem u svim drugim oblastima života. To, opet, znači da njegov samoupravni položaj u društvu čini osnovu naše ukupne spremnosti i sposobnosti za odbranu. I srazmerno ostvarivanju samoupravnih prava i obaveza radnog čoveka u odbrani otvaraju se i nova poprišta za njegovu inicijativu i stvaralaštvo, pa, prema tome, i za njegovu opštu afirmaciju. Time se i integritet čovekove samoupravljačke ličnosti bitno upotpunjuje. Јег, »nemoguće je«, kako kaže drug Tito, »zamisliti ostvarenje samoupravnih prava čovjeka u oblasti ekonomskog, političkog i društvenog života uopće, bez ostvarivanja takvih prava u oblasti odbrane.« Koncepcija opštenarodne odbrane je, stavljajući stanovništvo u kvalitativno nov odnos prema odbrani zemlje, dala i kvalitativno nove dimenzije njegovim masovnim pripremama za odbranu.

11