RTV Teorija i praksa

sadržaja na ekranu, tj. želimo li da pratimo redovni program ili insertovane pisane informacije ili pak insertovanje informacije u đuploj ekspoziciji sa redovnim programom, a zatim da se u obilju pisanog insertovanog materijala ođabere željena informacija. Sistemi ORACLE I СЕЕЕАХ predviđaju emitovanje »časopisa« koji se sastoji od 100 stranica pri čemu svaka stranica ima 24 reda od po 40 slovnih znaka. Ovakav broj redova i znakova ođabran je u funkciji čitljivosti teksta na ekranu. Prva stranica »časopisa« je redovno sadržaj dok se na ostalim mogu nalaziti stalno osvežavane kratkevesti o najvažnijim događajima dana, sportski rezultati, televizijski program, vremenska prognoza, jednom rečju gotovo sve što nalazimo u klasičnim dnevnim novinama. Pored toga neke stranice se mogu iskoristiti za titlove za gluve gledaoce ili titlove na nekom stranom jeziku namenjene recimo stranim turistima u vreme turističke sezone. Očigledno sve mogućnosti korišćenja ovog sistema još uvek nisu do kraja sagledane. Kao što je na početku već rečeno za emitovanje ovih informacija koristi se vertikalni interval gašenja i u jednom intervalu može da se prenese četiri reda teksta, što znači da se uz jednu TV sliku (kojih ima 25 u sekundi) emituju 4 reda teksta. »Časopis« se priprema u TV studiju i preko karakter-generatora »štampa« u posebnu memoriju. Tokom emitovanja iz ove memorije emitovaće se po 4 reda uz svaku TV sliku i to počev ođ prvog ređa sadržaja koji se nalazi na prvoj strani. Kađa se završi jedan ciklus, tj. đođe

»do poslednjeg slova u knjizi, . .« ciklus se automatski ponavlja. Da bi mogao primiti ovako emitovanu poruku očigledno je da i TV prijemnik mora imati memoriju kapaciteta jedne strane. Kako svaka strana ima svoj broj, to, kađa odaberemo broj željene strane, moramo sačekati dok u ciklusu ne dođe red na nju, što maksimalno može iznositi раг sekundi i tada ćemo na ekranu viđeti kako se odabrana strana ispisuje, a istovremeno se pohranjuje u prijemnoj memoriji iz koje će, zatim, biti emitovana na ekran našeg prijemnika onoliko dugo koliko mi to želimo. Pritom je moguće, odabranu stranu zadržati u onom obliku u kome je prvi put primljena ali je moguće i ostati pri odabranoj strani ali je »osvežavati« u memoriji svaki put kada dođe njen red u ciklusu emitovanja »časopisa«. Ovaj drugi način nam omogućuje đa budemo stalno u toku najnovijih informacija u odabranoj oblasti (recimo rezultati utakmica tokom nedeljnog popođneva i slično) jer se u TV studiju može u bilo kom trenutku u centralnoj memoriji svaka informacija zameniti novijom informacijom, čime ovakav »časopis« postaje sređstvo informacije bez vremena zaključenja. Bogatsva sadržaja koji se ovim putem mogu preneti, njihova stalno osvežavana aktuelnost, jednostavnost dotiranja ovih informacija svagde gde se normalno može primati TV program, lako pronalaženje željene informacije na prijemnoj strani, to su neke ođ bazičnih pređnosti ovog sistema čiju uspešnti budućnost nije teško proreći.

RAĐANJE TELEVIZIJE, sl. 10

93