RTV Teorija i praksa

NEKi TEHNIČKI DETALJI KARAKTERISTIČNI ZA RADIO-DIFUZIJU POSREDSTVOM SATELITA

Pri razmatranju pitanja vezanih za radio-difuziju posredstvom satelita, neophodno je da se uvek pred očima imaju neki tehnički detalji. Oni će se reflektovati na politiku izgradnje ovakvog sistema, na njegovu ekonomiku i investiciona ulaganja kao i na zauzimanje određenih stavova u nacionalnim okvirima i na međunarodnom planu. Zato će najvažniji od tih detalja biti spomenuti u tekstu koji sledi: Geostacionarna orbita predstavlja kružnicu opisanu u ekvatorijalnoj ravni Zemlje sa centrom u njenom središtu. Poluprečnik te kružnice iznosi 42.164,20 km, tako da se satelit na orbiti nalazi 35.786,04 km. iznad Zemlje čiji je poluprečnik 6.378,16 km. Satelit postavljen na geostacionarnu orbitu ima tu osnovnu osobinu da se okreče oko središta Zemije istom ugaonom brzinom kao i sama Zemlja. Zato u odnosu na posmatrača sa Zemlje, on ima fiksan položaj. Prema tome, sa geostacionarnog satelita moguće je pokriti radio-taiasima određene oblasti na Zemlji.U radio-difuznoj službi predviđa se da se ovakvim talasima prenose televizijski i radiofonski programi. Sa jedne pozicije na geostacionarnoj orbiti maksimalno se može pokriti oko 1/3 Zemlje. Maksimalna teritorija koja može da se pokrije, određena je današnjim stanjem tehnike satelitskih antena. Ako bi snop talasa izračenih takvom antenom obrazovao konus kružnog preseka, onda bi minimalni ugao otvora tog konusa iznosio 0,6°. U slučaju da je glavna osovina tog konusa normalna u odnosu na površinu Zemlje, pokrivena teritorija imala bi oblik kruga čiji je prečnik nešto manji od 400 km. Današnjom tehnikom ne može da se ostvari pokrivanje površine na Zemlji koja bi bila manja od ove. U stvari, predviđaju se dve vrste satelitskih antena: zračenje jednih biće okarakterisano snopom kružnog preseka, a drugih snopom eliptičnog preseka. Sagledajući sada geometriju satelita, Zemlje i teritorije na njoj koja se želi pokriti, postaje jasno da oblik te teritorije može da se podesi da ide od kružnog do eliptičnog. Naravno, oblik elipse definisan njenom veiikom i malom osom može unapred da se odredi.

143