RTV Teorija i praksa

Druga faza je trebalo da ostvari direktnu radio-telegrafsku vezu s Berlinom. I Kodeli je uz ogromne napore počeo da gradi emisionu stanicu u mestu zvanom Kamino. U leto 1912. boravio je kraće vreme u Ljubljani, da bi se odmah vratio. „Laibacher Zeitung” u to vreme s oduševljenjem piše da Kodelijeva veza s Berlinom dejstvuje, da je „radio isprobavao u najneugodnijim vremenskim uslovima” i da je sa mnogo truda, uz pomoć samo tri montera i 600 cmaca, za kratko vreme uspeo da izgradi tri tomja visoka po 80 metara, jedan vodotoranj i dosta pratećih objekata. U projektu su bila još tri tomja od po 150 metara. Članak pominje da je i radio-stanica u Ljubljani rad i poklon „našeg vemog Kranjca”. (To je, u stvari, bila seizmografska radio-stanica dr Belara, koja je u Vegovoj ulici u Ljubljani delovala od 1911). Njegove instalacije u Africi, međutim, nisu bile dugog veka. Več na samom početku prvog svetskog rata, 1914. godine, Togo su zauzele anglo-francuske čete i Kodelli je, ~po • naređenju iz domovine”, sve zajedno sam porušio. Pojedinosti 0 tim događajima su nam poznate iz pisma koje je 1928. godine pisao firmi Telefunken nemački inženjer Šapiro (Schapiro). U tom pismu je preporučivao finansiranje izrade prototipa televizije po Kodelijevom principu, i pored podrobnih tehničkih argumenata posebno naglasio Kodelijev nemački patriotizam. Sudeči prema pismu, Kodeli je i lično učestvovao u borbama, hrabro se borio - a onda zajedno sa ostalim Nemcima dospeo u francusko zarobljeništvo. Prebacili su ga u Francusku i internirali negde u dolini Loare. A kada su za to saznali u Telefunkenu, intervenisali su preko svoje vlade i Crvenog krsta. I zamena je uspela; naime i Nemci su držali nekoliko dragocenih francuskih naučnika. Zamenili su ih za Kodelija... Sve takve razmene su se tada obavljale preko Švajcarske, pa su tamo prebacili i Kodelija. Procedura je bila beskrajno duga 1 bila je več uveliko 1917. godina kada je Kodeli najzad dospeo do nemačkog vojnog atašea. A tu su počele sasvim neuobičajene komplikacije. Naime, nemački i austrijski ataše su pokrenuli dug birokratski rat, sa mnogim polemičkim aktima i jednim jedinim pitanjem: šta učiniti s Kodelijem? Nemci su ga hteli za sebe, Austrijanci takođe, jer, na kraju krajeva, bio je austrijski državljanin; a radio je ga Nemce, zajedno s Nemcima se borio i Nemci su izvršili razmenu. Dok je taj papirnati rat trajao, Kodeli je pravio planove, izgleda da

204