RTV Teorija i praksa

које nisu samo nacionalne, nego su se afirmirale na ukupnome jugoslavenskom prostoru, postajući svojinom i drugih naroda. U prezentaciji kulturnih vrijednosti jugoslavenskih naroda i narodnosti u inozemstvu trebali bismo poći od takvih kriterija, a ne od mehaničkog zbira. Nada Marinković, urednik Radio-Beograda smatra da radio ne može biti samo servis, transmisija kulturnih vrijednosti, nego i samo mjesto stvaralaštva, i mora voditi autentičnu kulturnu politiku. Kulturne sadržaje i emisije treba proširiti na sve programe, a ne koncentrirati ih samo na 111 programu. Nada Marinkovič je posebno istakla ulogu radija u upoznavanju s kulturama nesvrstanih zemalja i njihovoj afirmaciji. Snješka Knežević, urednik Radio-Zagreba, iznijela je da je u razgovoru bio istaknut posrednički, instrumentalistički položaj radija, a da radio ne treba promatrati u relacijama prema području kulture, nego kao kulturu samu. Radio se prije pedesetak godina javio kao proširenje prostora kulture; radio je izmijenio položaj govora i izgovorene riječi; i radio mora imati mogućnosti stvaranja vlastitih, radijskih oblika. Duško Kaštelan, urednik Radio-Zagreba je govorio o teškoćama rada novinara u dnevnim informativnim kulturnim programima, posebno akcentirajuči teškoče u ostvarivanju kadrovske politike. Nikša Gligo, muzikolog iz Zagreba govorio je o nužnosti radiofonskog eksperimenta, ilustrirajući svoje izlaganje na nekim poznatim našim radiofonskim ostvarenjima.

36J