RTV Teorija i praksa

Iz ove tabele je sasvim razumljivo da će stupanj komuniciranja s programima radija i televizije biti daleko veći u Švedskoj nego u Albaniji, ali to ne mora biti samo zasluga kvalitete emisija nego i faktora prisutnosti prijemnika. Štaviše, komunikacijsko-informativna vrijednost neke emisije u Albaniji može biti mnogo veča od sličnih emisija u Švedskoj. Koliki je prodor učinila televizija među sredstvima masovnog komuniciranja najbolje se vidi iz statističkih podataka za slijedeće godine. Naime, novinska naklada stalno opada apsolutno i relativno, broj radio-prijemnika relativno se smanjuje, a broj televizijskih prijemnika rapidno se povečava Tako je u Jugoslaviji izračunato da je 1968. godine 1 televizijski prijemnik dolazio na 17 stanovnika (što je u odnosu na stanje u 1965. godini povečanje za oko 100%), a u 1975. godini na 7 stanovnika (što je u odnosu na stanje u 1965. godini porast za više od 200%). S obzirom na ove činjenice, neobjektivno je uspoređivati indeks slušanosti pojedinih emisija ili programa u cjelini u 1965, 1968, i 1975. godini, jer su uvjeti prisutnosti televizijskih prijemnika vrlo različiti, O svemu ovome zato treba voditi računa pri interpretaciji kvantitativnih podataka što se dobijaju anketiranjem recipijenata. Drugi parazitarni faktor je vrijeme emitiranja. On je, takođe, limitativan i utječe na prijem emisija bez obzira na njihovu kvalitetu. Ispitivanja Centra za studij programa RTZ pokazala su da 33,6% slušatelja sluša emisiju Dnevne novosti (1 program radija od 15 do 15,30 sati). Po slušanosti ta se emisija nalazi na prvom mjestu u odnosu na sve ostale radijske emisije. Ispitivanja u 1974. i 1975. godini također su pokazala da se ta emisija nalazi na vrhu slušanosti. Znači U to da je ta emisija

86

Italija 4,6 9,0 Irska 4,7 П Poljska 5,3 15,0 Jugoslavija 6,0 33,0 Španjolska 6,7 18,0 Rumunjska 6,8 38,0 Portugal 7,5 51,0 Grčka 9,3 П Albanija 18,0 1865,0 (*) Nedostaju podaci