RTV Teorija i praksa

I još je veči problem analiza načina prezentacije, koju do sada, koliko je meni poznato, niko nije radio. Mi smo već nešto počeli da radimo za TV Dnevnik, ali to je elementarno i na početku. Ali to moramo da radimo. Za televizijski medij to je bitna stvar. VLADIMIR NEORIČIĆ: Mi smo suočeni u praktičnoj politici istraživanja i vođenja programa sa veoma značajnom komponentom koja se podvodi pod društvene potrebe. Mi to nismo ni istraživali niti odgovorili na to pitanje. Veoma se prakticistički odgovara na to pitanje. Drugovi iz programa najbolje znaju kako taj prakticizam izgleda. U ovo što je rečeno, verovatno naša neka kompletnija opredeljenja i ovaj pojam, kad kažemo podruštvljavanje radija i televizije, podrazumeva ustvari podruštvljavanje putem sadržine programa i efekata prbgrama. Ovde je bilo reči, kad se govori o sadržini programa, da mi nismo pronašli najbolje puteve i načine i da je to jedna od slabih tačaka. Kod efekata pogotovu nismo. Pošto je u planu predviđeno, odnosno predloženo, jedna od ozbiljnih tema - omladina, ali jedna od najkrupnijih tema za nas je posebno izdvojena - istraživanje sela i sve što se događa, da ne obrazlažem, i kao perspektiva svih mogučih programa, i kao odnos, i kao potreba. MIROSLAV ĐORĐEVIĆ: Ja bih odmah rekao o selu, pošto sam tangiran, javljam se kao nosilac projekta za istraživanje sela. U vezi s tim prvo bih rekao nešto o takozvanom zajedničkom ili sinhronizovanom ili bar ujednačenom istraživanju svih centara. Odnosno, mislim da je vreme, trenutak upravo sada, kad se formuiišu programi za iduču i naredne godine, da postavimo nešto malo više sinhronizacije i zajedničkog rada na usaglašavanju predmeta i tema, odnosno kad pogledamo unazad i analiziramo, mi utvrdimo da se svi bavimo istim temama i skoro na isti način, samo što to lociramo u različite vremenske periode. Mislim da ta vremenska nesinhronizacija može da se prevaziđe, jer ona jedina stoji kao prepreka da

127