RTV Teorija i praksa

večernjim časovima na poslu. No, ovakvom rješenju može se dati nekoliko ozbiljnih prigovora. Televizija jeste najprije sredstvo informisanja, ali ona nije to jedino. Tu je, između ostalih, radio. Otvaranjem prijepodneva za difuziju informativnih sadržaja, Televizija Sarajevo bi pokrila prostor u kojem dolazi do punog izražaja informativna funkcija radija (i štampe) i njegove komplementarne prednosti. Ovaj argument ne bi trebalo uzimati „као znakpažnje prema radiju”. Naime, televizija bi pokrila taj prostor, ali ne bi mogla zamijeniti radio - brzinu dobave informacije od izvora do uređaja za obradu, brzinu obrade i učestalost javljanja. Dalje, ulazak televizije u taj prostor pretpostavlja nove značajne investicije u mobilnu opremu, sredstva za obradu i sredstva za emitovanje, kao i u nove kadrove. Realno je upitati se da H bi se to isplatilo posebno s obzirom na brojno reducirano gledalište i njegovu strukturu u prijepodnevnim i podnevnim časovima. Posebno je, u vezi sa ovim, važno imati u vidu realnu pretpostavku da otvaranje prijepodnevnih ili podnevnih termina za dnevnu informaciju na I kanalu, ne bi osjetnije smanjilo pritisak na poslijepodnevne i večernje emisije, posebno na Dnevnik 11. Uvođenjem prvog Dnevrdka očekivalo se opadanje intenziteta tog pritiska na Drugi dnevnik, a to se nije ostvarilo (uznatnijoj mjeri) iako je taj - Prvi dnevnik lociran u „gledano” vrijeme. Bez obzira na sve pokušaje da se svim informativnim emisijama da isti rang, gledalac, naročito onaj politički kvalifikovan, ostvarivanje informativne funkcije TV mjeri najprije Dnevnikom 11. Zbog toga rješenja treba tražiti: 1. Produženjem trajanja Drugog dnevnika, 2. Uvođenjem još jedne dnevne informativne emisije na drugom kanalu (programu), 3. Društveno-valorizovanom definicijom strukture televizijske informacije. Evo nekih (mogučih) obrazloženja ovih prijedloga: • Poznato je da u nekim evropskim zemljama glavna informativna emisija (pandan našem Dnevniku II) traje 45-60 minuta. Struktura te emisije je: najvažniji dnevni događaji, razgovori povodom tih događaja sa akterima, učesnicima, sa onim licima kojih se događaji tiču, redakcijski osvrt iU komentar događaja nadograđen podacima iz šireg konteksta događanja, komentari o neMm društvenim kretanjima šireg

20