RTV Teorija i praksa

Kod operacionalizacije ројша auditorija. što je neophodno i za svaku konkretnu programsku odluku i za svaki istraživački projekat, najpre možemo razlikovati potencijalni auditorij od stvarnog auditorija. U tabeli 3 prikazali smo tendenciju porasta broja gledalaca Prvog i Drugog televizijskog programa na osnovu serija rezultata istraživanja Dnevni barometar. Dinamika porasta broja gledalaca karakteriše se laganom uzlaznom linijom Prvi program je 1973. godine moglo da prati 67 odsto stanovništva, a taj nivo je postignut za 15 godina postojanja tog programa. Drugi program je znatno brže povećao svoj auditorij. Za devet godina se skoro izjednačio broj gledalaca koji prate Prvi i Drugi televizijski program. Ovi podaci omogućavaju izvesne prognoze o mogučoj dinamici razvoja auditorija nekog novog programa, eventualno Trećeg televizijskog programa.

Tabela 3.

Bez obzira na brojke odmah moramo naglasiti da se o auditoriju ne može razgovarati samo kroz statističke kvantifikacije, jer auditorij nije jednorodna i homogena celina. Zapravo, neizdiferenciranog auditorija nema ukoliko se poštuju potrebe i interesi ličnosti. Pred televizijskim ekranima se svake večeri okupljaju Ijudi sa najraznovrsnijim zahtevima, ukusima i različito razvijenom strukturom slobodnog vremena. Televizijsko programiranje ne sme računati sa „prosečnim" gledaocem i

84

Tabeia 3. Porast broja giedalaca Prvog i Drugog programa Televiziie Beograd . Podaci Dnevnog barometra (u%) ,, . . . . . StanovVreme ispitivanna r J nistvo PRVI Gleda ju PROGRAM Ne gle daju DRUGI - Gleda ju PROGRAM - Ne gledaju Proleđe 1973. 100 67 33 37 63 Jesen 1973. 100 69 31 47 53 Proleđe 1974. 100 71 29 52 48 Jesen 1974. 100 73 27 57 43 Proleđe 1975. 100 74 26 58 42 Jesen 1975. 100 75 25 59 41 Jesen 1976. 100 80 20 61 39 Proleđe 1977. 100 80 20 72 28 Jesen 1977. 100 81 19 72 28 Proleđe 1978. 100 82 18 76 24 Jesen 1978. 100 82 18 76 24 Proleđe 1979. 100 84 16 78 22