RTV Teorija i praksa

Bosni i Hercegovini” iskorišćeni za cjelovitije predstavljanje naučnog i kulturnog stvaralaštva i stvaralaca ove pokrajine. Dramski program Radio-Sarajeva u svojoj djelatnosti takođe dosljedno provodi princip ravnopravne zastupljenosti djela, odnosno autora, pripadnika svih naših naroda i narodnosti. Tako se prosječno godišnje u programima Radio-Sarajeva, uz veći broj repriznih izvođenja, realizuju i dvije-tri premijere autora iz Makedonije, Slovenije i Kosova, kao i po jedna-dvije premijere autora iz Vojvodine (pripadnika mađarske narodnosti) i Crne Gore. Tokom 1980. godine emitovane su - ili će se emitovati do kraja godine - dvije premijere albanskih, tri premijere makedonskih i jedna premijera crnogorskog autora. Slovenački autori redovno su zastupljeni sa po dvije-tri premijere godišnje i četiri-pet repriza (ove godine saradnja sa Radio-Ljubljanom u potpunosti je izostala). S Radio-Skopljem dogovorena je realizacija razmjene drama bosansko-hercegovačkih i makedonskih autora. Prožetost kultura jugoslovenskih naroda i narodnosti na ovom području ostvaruje se i zajedničkim programora jugoslovenskih radio-stanica srpskohrvatskog jezičkog pođručja, gdje se u programu premijernog karaktera smjenjuju radio-stanice Novi Sad, Beograd, Zagreb i Sarajevo, a ovaj program preuzima i Radio-Titograd. Ravnopravna zastupljenost provjerenih književnih vrijednosti svih naših nacionalnih kultura karakteristika je i književnog programa Radio-Sarajeva koji čine emisije radio-romana i radio-novele. Pjesnička antologija takođe obuhvata autore svih naroda i narodnosti iz svih republika i pokrajina. Svakako da muzički programi predstavljaju veoma značajnu komponentu i nose još veče mogučnosti u približavanju naroda i narodnosti i snaženju bratstva, jedinstva i zajedništva. Na području muzičkih programa, uz punu stimulaciju i afirmaciju stvaralaštva i muzičke tradicije nastale па tlu Bosne i Hercegovine, među osnovnim elementima uređivačke politike je briga o afirmaciji i ravnopravnoj zastupljenosti svih naših nacionalnih kultura, izražena, između ostalog, i u utvrđenim proporcijama učešća pojeđinih kategorija po kriterijima nacionalne pripadnosti. Težnja da se uređivački stav izvede do procentualnih učešća nije rezultat birokratsko-pragmatičnog pristupa već je, prije svega, u funkciji garancije da će programsko-uređivačka politika u muzici biti dosljedno i kreativno ostvarivana. Želja nam je da ostvarimo punu ravnotežu pristupa muzičkog stvaralaštva iz Bosne i Hercegovine, Jugoslavije i svijeta.

98