RTV Teorija i praksa

Na drugom, trećem i četvrtom mestu su Igre bez granica sa 93, 86 i 86%. Na petom mestu su Sedam plus sedam sa 84%, na šestom Bak i propovednik, američki film emitovan u decembru sa 82%, na sedmom Sedam plus sedam opet i Noćna vatrola film koji je emitovan 11. oktobra, zatim na osmom mestu su Jadranski susreti sa 79%, na devetom Beogradski dnevnik 2 sa 75%. Ostale emisije Dnevnika imaju gledanost od 71 do 74%. TV Dnevnik 2 je po pravilu najgledanija emisija, osim kad se pojavi nešto što gledaoci posebno vole, kao što je Vruć vetar ili Sedam plus sedam ili Igre bez granica i Jadranski susreti. Inostrane emisije u našem televizijskom programu čine oko jedne petine (21,5%) ukupnog programa TV Beograd. Kod filma iznosi 82% i dramskog programa 52%, na trećem mestu je muzički program sa 31%. Kod dokumentarnog, dečjeg, školskog i zabavnih programa otprilike oko petina, između petine i šestine emisija su inostranog porekla. Ti programi su proizvedeni u 46 zemalja. Međutim, 72% potiče iz šest zemalja: iz SAD 26%, Vel. Britanije oko 7%, Francuske 11%, SSSR 7%, Italije 7%, Nemačke 7%, a preostalih 28% je iz 40 zemalja. U ukupno uvezenom programu programi iz nesvrstanih zemalja čine oko 7%. Kritika naših programa u štampi je još uvek na izvestan način predmet nesporazuma. Mi smo morali da je pokrijemo vrio detaljnim istraživanjem. Napravljen je uzorak svih napisa u svim listovima u šestomesečnom periodu protekle godine (zahvaćena je i 1979). Predmet istraživanja bila su 23 lista iz republika i pokrajina srpskohrvatskog jezičkog područja. Obrađeno je oko 5.000 priloga. Pokazalo se da se u proseku svakog meseca o Radio-televiziji Beograd u štampi objavi oko 800 do 1.000 priloga različite vrste. Ukupan obim tih priloga je 63 kvadratna metra ili, recimo, tri broja „Politike” po 30 strana. 40% ovih priloga su najave programa i informacije, kritike i/nose 25°0, jedna nedefinisana kategorija koju smo i označili ~U povođu” iznosi 27%. To su komentari i slični napisi. Oko dve trećine ovih priloga nije sadržavalo eksplicitno izražen stav autora, tj. novinara. Najkrači su prilozi koji nisu sadržavali stav, dok su pozitivni stavovi obrazlagani duže ođ negativnih i neutralnih. Pozitivne ocene zastupljene su u 37% napisa, negativne u 54% od ukupnog broja priloga koji sadrže stav. Kvalitativna analiza otkriva da su nepovoljne ocene praćene često ne samo oštrim i preterano arogantnim rečima, nego i

136