RTV Teorija i praksa

sintetizovano u Sekciji Pokrajinske konferencije SSRN. Bez tog postupka, po mom mišljenju, nema usaglašavanja ako idemo na pluralizam interesa. Јег ni radio-televizija, ni njeni organi nisu, po mom mišljenju, mesto gde se mogu izlučiti ta različita mišljenja, želje, potrebe i interesi, kao jedinstveni... Prof. dr FIRDUS DŽINIĆ: Predviđamo da u naređnoj godini organizujemo savetovanje o društvenom uticaju na radio i televiziju. Jedan deo če biti posvećen razmeni iskustava između radio-televizijskih centara o organizovanju i vrednosti javnih diskusija. MILADIN JARIĆ; Osnovni uslov ne samo za javnu diskusiju, nego i za pravljenje planova programa, za rad saveta radija, televizije, radio-televizije, za rad programskih kolegija, za rad redakcija, pa i novinara jeste poznavanje programa. Mnogi istraživači o programu ne znaju gotovo ništa! Registar istraživačkih radova od ove i prošle godine pokazuje da je istraživanje programa gotovo zanemareno. Ako to i dalje bude zanemareno, bez obzira ko je organizator javne diskusije i na koji način se ona vodi, mi ne možemo nikad postići suštinu zahteva iznetih u javnoj diskusiji. Prof.đr FIRDUS DŽINIĆ: Podsetio bih da je stvarna vrednost javne diskusije stvar procene. Ovakvim načinom izvođenja javne diskusije od prošle godine mi pokušavamo da eliminišemo опе nedostatke koje smo uočili i na koje ukazujemo, Ona je i lani izvedena drukčije, a ove godine opet, na još usavršeniji način. Ali, moramo imati u vidu da javnom diskusijom moramo obuhvatiti i organizovanu i difuznu javnost Ovo što mi imamo kroz naša redovna istraživanja, to je izjašnjavanje difuzne javnosti. Moramo da obuhvatimo i sve nivoe organizovane javnosti, od bazične, pa sve do republičke. I javna điskusija, kao što znate, ima svoj tok koji je odgovoran, standardizovan, u kome svi faktori imaju uloge. Svi oni imaju

154