RTV Teorija i praksa

satelitskog dometa živi 111,7 miliona Ijudi: u Zap. Nemačkoj 27,5, Švajcarskoj 6,5, Italiji 26,4, ČSR 13,5, Istočnoj Nemačkoj 7,6, Mađarskoj 6,4, Poljskoj 5,8, Rumuniji 5,8 i u Jugoslaviji 5 miliona.” 2 JRT če u okviru UER/EBU sa aktivnim učešćem moći bar delom da utiče na osnovnu programsku koncepciju zajedničkih evropskih programa, kao i na njihovo sadržajno usmeravanje i svakodnevno ostvarivanje. U istom poslovnom savezu možemo skoro sigurno da računamo i na mogučnost satelitskog prenošenja domačih TV programa našim Ijudima na privremenom radu u evropskim državama. Zapadnonemački medijski planer je npr. zabeležio: „... Imamo dobre razloge da obezbedimo prijem grčkih, turskih i jugoslovenskih satelitskih emisija za njihove radnike u Nemačkoj. Manje razloJ>a imamo, s druge strane, da otvaramo kanale onima koji žele samo da koriste nemačko reklamno tržište.” 3 Naše sudelovanje i iskustvo u planiranju evropske sateljtske televizije postaće možda značajno i u učestvovanju u pomoči državama u razvoju, koje če prilikom razvoja radio-televizijskih sistema biti priključene na satelitsko primanje programa. Konačno, ali ne i poslednje, naša prisutnost rođenju direktne satelitske televizije može da bude značajna i kao podsticaj i izazov domačoj elektronskoj industriji, da bi se pravovremeno uključila u proces osvajanja nove tehnologije kao i da se pripremi za savremene proizvodne zadatke koje zapadna, razvijenija, industrija već godinama uspešno razvija. Na drugoj strani nas več prvi eksperimentalni program evropske satelitske televizije upozorava da se ne obmanjujemo, jer.se u novom dobu neče samo održati dosadašnje slabosti, več če se roditi čitav niz novih mogućnosti različitih medijskih manipulacija. Upravo zbog toga će biti u tom okviru pitanje ili zabranjivati zloupotrebu televizijske doslednosti prilikom prikazivanja stvarnosti ili savlađivati njenu urođenu manu pre svega jednosmernost toka delovanja. Več čitalac knjige teško sa autorom neposredno može da raspravlja, a još manje je moguče postavljati pitanja televiziji. Mada optimisti misle da Ijudi u budućnosti neče više dozvoliti da im se uskračuje pravo na mišljenje, postavljanja pitanja, dijaloga. Otuda i zahtev za novim, demokratskijim komunikacijskim uređenjem, koje bi svima (na lokalnom, nacionalnom i međunarodnom području)

2 U članku ~.,.ORF - Sateliti nude posebnu prednost malim državama”, Intermedia, VoL IX., N.4., lIC, London, juli 1981, str. 64.

3 Albrecht Miiller, načelnik planskog odeljenja Savezne vlade u članku; „Komercijaini sateliti bi mogli da ugroze zapadnonemačko područje”, Idem, str. 51.

83