RTV Teorija i praksa

Ijudi razvio govor, do upotrebe pisma, a koliko od upotrebe pisma do dobre literature? Naravno, ne mislim da treba dići ruke od svih pokušaja i čekati da prođu godine, ali mislim da ni nekom naročitom nestrpljenju nema mesta, naročito zbog toga što nestrpljenje vodi brzopletosti, a ona bi daleko više štetila nego koristila pokušajima da se pravi dobra televizija. Samo, ne bi se smelo zaboraviti ni to, da ni najbolja televizija nikada ne može biti toliko dobra da zameni sve drugo (druženje sa Ijudima, čitanje, putovanja). Taj stav prema televiziji, to prepuštanje njoj da zameni rnnoge važne sadržine života nije, na žalost, ni retko ni bezopasno. Ako je, dakle, išta suštinski loše u vezi sa televizijom, ja bih rekla da je to taj stav prema njoj, a ne ona sama po sebi. Ali taj stav nije nešto što televizija može da promeni. Zamislite kako bi izgledalo da, između programa, ide spot u kome bi se, otprilike, reklo gledaocima: „Gledajte samo dobre programe, preskačite gluposti”. To se od televizije ne može očekivati. Ali se može očekivati da pravi dobre programe. I ona ih i pravi, 'samo bi bilo bolje da ih je više. Evo, i mi smo ovim našim istraživanjem dali jedan mali doprinos traganju za dobrim programima - dobrim u tom smislu što treba da podstaknu brži razvoj izvesnih aspekata mišljenja. P-K.: Ovde treba naglasiti da ovi programi imaju za cilj da potpomognu razvoj onih aspekata mišljenja koji se i bez njih razvijaju, samo nešto sporije. Ali jednog dana če, moždh, biti moguće konstatovati da televizija podstiče razvoj i nekih sposobnosti koje se bez nje ne bi ni javile. Naravno, još smo daleko od postavljanja takvih pitanja u konkretnoj formi, no, u svakom slučaju, logično je misliti da televizija, kao sastavni deo svakodnevnog okružja modernog čoveka, nekako utiče na oblikovanje Ijudskog uma, a na istraživačima je da ispituju kako i da na osnovu tih ispitivanja iznalaze nove.puteve za te uticaje. N.K.: Glavni putokaz na ovom putu kojim smo mi krenuli jeste ideja da televizija nije prosto samo manje ili više poželjna kopija realnosti, več pre svega jedna svojevrsna konstrukcija, obrada te realnosti, u čemu je

101