RTV Teorija i praksa

Svojevremeno sam sa užasom čitala knjigu The making and unmaking of Que viva Mexico. Nisam shvatala kako neko može indolencijom da rastavlja ono što neko drugi entuzijazmom sastavlja. Pogotovu ne razumem kada to „rastavljanje” nikome ne donosi korist a „sastavljanje” nikakvu štetu. Mislim, materijalnu. Niko nije ugrožen. Nikom se'ne dira u džep. Pa ipak... neko voli da sastavlja, neko da rastavlja, moram priznati možda je entuzijazam isti. Ne želim nijednog trenutka da neko pomisli da upoređujem projekte ili ličnosti, Upoređujem samo daleku asocijaciju na jedan naslov, na jednu igru reči „sastavlja-rastavlja”, making-unmaking.” Time bi uvod mogao biti završen. Počelo je to sasvim jednostavno, urednik Muzičkog programa dao mi je radni zadatak septembra 1984. da za iduću, za Baha, Hendla i Skarlatija jubilarnu godinu, napravim scensku igru na Kantatu o kafi. Delo sam poznavala kao nekog daljeg suseda, znala sam da postoji, prepoznala bih ga izdaleka, čula govorkanja o njemu i ništa više. Dakle: prvo je palo upoznavanje. Komšija mi se dopadao, videla sam da ima duha i više nego što sam se nadala i tada sam kao i uvek kad o nečemu nemam dovoljno podataka telefonirala Bori Rokoviču u Keln. Вога se u stvari i na izgled pretežno bavi džez muzikom ali je neiscrpan kada nešto treba da se iskopa: mislim da u njemu tinja jedan izgubljeni arheolog. Posle nekoliko dana javio mi je da potražim najverovatnije na Muzičkoj Akademiji (kako je mi zovemo, jer se tako zvala, kad smo bili mladi) četiri knjige Bach Dokumente i tu ču već sve nači. Tako je i bilo. Tri prve knjige sadrže svaki dokument u vezi sa Bahom, od krštenice, preko njegovih rukopisa do o njemu napisanih rukopisa, itd. (to su debele, velike knjige) a četvrta svaku sliku, plakat, fotokopiju, nameštaj, lule, čaše, tepihe, odela, cipele, dakle sve čega je ikada bahovskog bilo a da se neko setio da to ovekoveči. Prostudirala sam razdoblje (nekih petnaestak godiria) vezano za vreme kada je Kantata nastajala i shvatila: pošto je Bah muzicirao u vreme pisanja Kantate o kafi u jednoj od prvih kafana u Evropi, u kafani gospodina Gotfrida Cimermpna u Lajpcigu, radnja dramatizacije bi trebalo da se stavi u kafanu cenjenog gospodina Cimermana u Lajpcigu, XVII vek, Katarinska ulica 14.

182