RTV Teorija i praksa

Ако se priđe problemu stmkturiranja programa lokalnog radija sa ovih socijalnih, informacijskih i osobnih interesa, onda je najvažnije da se najprije očitaju (anketom i drugim instrumentarij ima) stvarni interesi građana. Nakon toga treba formirati blokove emisija pa i pojedine žanrove u funkciji zadovoljavanja tih potreba ali na posve novim osnovama komuniciranja. Naime, dok u velikom radiju novinari u 90% slučajeva informiraju građane, u lokalnom radiju treba da bude obrnuta komunikacijska pozicija: da najmanje 70% građana informiraju sami sebe, a da je uloga malog broja profesionalnih novinara da budu animatori, konferansjei, moderatori i osobe koje demokratski reguliraju javni dijalog građana putem sredstava masovnog komuniciranja po principu ,svi sa svima o svemu potpuno argumentirano i osobno odgovomo'. Dakle, ta aktivna komunikacijska pozicija građana je najveće dostignuće i motivator građana, јег svatko više želi biti izvjestitelj nego pasivni slušalac. Što bi programi trebali obuhvatiti? Kako se vidi iz dosadanjeg eksperimentalnog djelovanja, to su obavijesti iz svih područja koja građane mogu interesirati (čak i do stanja ponude i potražnje na tržnici, što do sada nije bilo interesantno, a danas - u doba krize - ovaj moment postaje čak i informacijski prioritetan). Treba imati na pameti da taj program nikada ne smije biti fiksan, nego fleksibilan, tj. da vazda bude u funkciji neposrednih potreba građana. Zato je potrebno stalno pratiti prijem i evaluaciju programa, pa ga mijenjati i usavršavati u hodu. Da ne bismo ovdje prikazivali programe tzv. visokourbanih lokalnih radija (kao što su „Beograd 202" i „Studio B", zagrebački „Radio-Sljeme" i .Omladinski radio 101"), ani one najmanje radio-stanice, јег su to dva suprotna ekstrema, odabrali smo program Radio-Siska koji udovoljava našem radničko-službeničko-poljoprivrednom uzorku građana. Program Radio-Siska je koncentriran na tri vrste emisija i sadržaja.

31