RTV Teorija i praksa

naiđu na granice njihovog prihvatanja. Između ilustrovanih časopisa, magazina i programskih časopisa, na primer, u Nemačkoj se sada zametnulo oštro nadmetanje za čitaoce i delove tržišta pri čemu su oni s prođom, najčešći ilustrovani časopisi i magazini, izgubili na obimu tiraža, a programski časopisi, pak, sa svojim uvek naglašenijim „ilustrativnim karakterom” su dobili. Paralelno s tim treba posmatrati približavanje „specijalno zanimljivih” naslova i savetnika u formi knjige ne samo u izdavačkom pogledu već i u pogledu cene. Ova nacionalna tržišna gužva nalazi ventil na međunarodnim tržištima. Tako su veliki izdavači kao Bertelsman, Burga, Bauer ili Špringer naslove koji su dobro prolazili na nacionalnom tržištu - kao „Prima”, „Best”, „Belia” ili „Brigitte” - pod istim imenima ali izđavački različito doterane uveli na englesko, francusko i sovjetsko tržište, a „Red International” je svoj magazin „Hssentials” nedavno plasirao na italijansko i francusko tržište. Bit takvih ekspanzionističkih strategija je u svakom slučaju transfer jednog u nacionalnim okvirima uspešnog koncepta naslova, koji onda na tržištu stranog jezika postaje jako autonomno uobličen i adaptiran. Upravo u ovoj oblasti narednih godina mogu se očekivati dalje promene u odnosu na prava na naslove i odnose vlasnika-izdavača na tržištu časopisa, naročito u Danskoj, Irskoj, Austriji, Švajcarskoj i Španiji. Tako se, npr. holandski izdavač VNU upravo povukao iz svih svojih lek nedavno stečenih US (američkih) angažmana, kako bi se sa svim svojim resursima mogao koncentristai na evropsko tržište. Odlučujuće za razvoj sektora štampanih medija je da se ovde radi o jednoj prosperitetnoj trgovačkoj grani koja je, što se tiče tržišta dnevnih listova, pre svega u severnim evropskim zemljama, naišla na određenu zasićenost, a što se tiče tržišta časopisa podvrgla se oštroj konkurenciji unutar različitih žanrova tog sektora. Iz toga proizlaze dve najznačajnijc razvojne linije:

15