RTV Teorija i praksa

Za čitaoce časopisa ,RTV - teorija i praksa", čiji je član redakcije bio u njenom osnivanju i gde jc često svoje napise objavljivao, već zbog svoje namene najinteresantniji su u ovoj knjizi oni tekstovi koji se bave prirodom radija i televizije, samim tim što naša esejistička literatura oskudeva u ovoj tematici. Poznat po svojoj elokventnosti i jasnoj usmenoj i pismenoj reči, Lukić je u pristupu temi „televizija i kultura" zaključio da je .nalet ovog elektronskog čuda' već uminuo. Čini se da je i ovaj tekst nastao pre dve decenije, tako da više nije samo uminuo, već je postao naša svakođnevica kojoj prilazimo kao svim sredstvima javnog informisanja, zavisno kakve nam vesti đonosi, ali njcnoj prirodi, iako je možda razrađenijim instrumentarijem analiziramo, nc prilazimo više kao otkrovenju našeg doba. Za poslcdnjc dve decenije od kada je njen najčuveniji teoretičar Maršal Makluan razložio svoje stavove o epohama pre i postalfabeta i eposi elektronskih medija koji su nas pretvorili u „globalno selo", nastale su nove teorije i novi mediji i samim tim što se u globalnom svetu Ijudi bolje poznaju, to su i teorijske postavke iz sveta postale pristupačnije, a okrugli stolovi se, snimljeni na video, mogu analizirati, i adekvatnije uočavati koliko jc TV medij kredibilno srcdstvo masovnih komunikacija u ovom trenutku i gđe su ostali međiji u poslcdnjoj dckadi XX veka. Da smo ovu zbirku eseja dobili dve dccenije ranije, kada su oni i nastali, bili bismo saznajno bogatiji - dok se sada već mogu uvrstiti u oglcde iz doba klasike tclcvizije. Činjenica je da je Svcta Lukić zapazio suštinu „malog prozora u svet", kako su je sedamdesetih godina izveštači sa bleđskih TV festivala rađo nazivali, onakvu kakva je u svetu i kod nas, posebno, ali je sigurno daje posle teorijskc postavke čuvcnog Kanađanina o toplom i hladnom opštilu, nastala i ncka definicija koja približava novu generaciju prirođi mcdija danas. Isto tako, kada je reč o „radiofoničnosti radija", cseju gdc se autor oslanja na Romera Vanžermea, može sc zaključiti, a mislilo se već i tada, 1975, kada jc na međunarodnom simpozijumu belgijski teoretičar u Bcogradu govorio, da je njegova teorija već pomalo bila bajata. Jer, kada je reč o srcdstvima informisanja u čijoj smo vlasti psilučkoj, a

170