RTV Teorija i praksa

može se proizvoditi u jednom, emitovati u drugom, a reprodukovati po trećem formatu (sta .rd- HDTV sistemi ne moraju poštovati ovo praviio, sto otvara velika vrata neslućenom razvoju auđio/data/video terminala. Prema tome, novi HD audio/data/video terminal koristiće set inteligentnih uređaja sa velikim mogućnostima, kako u pogledu raznovrsnosti namene, tako i u pogledu realizacije displeja, stereo i okružujuće reprodukcije, dvosmerne PC komunikacije sa raznim bankama podataka, itd. Međutim, već danas je došlo do snažne ekspanzije integrisanih kola sa mikroprocesorima i kompjuterski kontrolisanim audio/video sistemima, koji olakšavaju konstrukcije svih uređaja u ovakvim prijemnim terminaiima. Primena mikroprocesora još više je olakšala primenu digitalne tehnologije kako u TV prijemnom centru, tako i u izboru različitih puteva ka dolasku do HDTV sistema. U prelaznim sistemima predlažu se tri varijante: - Japan u zemaljskoj mreži i satelitskom FSS servisu emituje po NTSC standardu, a u DBS servisu počelo je emitovanje HDTV programa po MUSE sistemu, što zahteva produkciju po novom 1125 linijskom formatu; - Evropa je prvobitno predložila da DBS servis počne da radi sa komponentnim 625/4:3 MAC formatom, a zatim po 625/16:9 MAC formatu (W-MAC) i na kraju sa 1250/16:9 HD-MAC sistemom. Međutim, što je vreme dalje odmicalo javljale su se tendencije da se i u zemaljskoj mreži počne sa emitovanjem kompatibilnog 16:9 PAL pod nazivom PALplus, koji u kombinaciji sa digitalnim tonom NICAM 728 uveliko konkuriše W-MAC sistemu. U oba slučaja, i komponentnog W-MAC i kompozitnog PALplus, potrebna je proizvodnja slike po 16:9 formatu, što znači po jedan novi TV studio za PALplus, odnosno W-MAC sistem; - Amerika je od početka uslovila da se mora zadovoljiti uslov kompatibilnosti kako za VHF/UHF/FSS, tako i za DBS servis. U proteklih nekoliko godina iz obilja različitih predloga polako se došlo do konstatacije da bi to trebao biti isključivo jedan od HDTV digitalnih

163