RTV Teorija i praksa

8 KHz - veličina binarnog protoka 40 Kb/s. Ako se zna da je odličan kvalitet govora ostvaren PCM sistemom prenosa, a isti kvalitet Vokoderom od 9.6kb/s, pada u oči odnos 40/9.6 = približno 4 (četiri). Ako se za trenutak vratimo na audio-signal pa uporedimo PCM audio sa 786 Kb/s (za mono kanal) i MUSICAM sistem sa 192-96,32 Kb/s, imamo 768/192 = 4. Dakle, isti odnos kao u prethodnom slučaju. Iz toga zaključujemo da je najveći doprinos restrikciji binarnog protoka kod MUSICAM sistema u stvari banka filtara (samo deljenje opsega čini signale u pojedinim podopsezima nekorelisanim, a i amplitude su manje nego kod sintetizovanog signala). Problem eha u impulsnom odzivu pojedinih filtara (koji se pominje kod MUSICAM sistema) je tada rešen korišćenjem polifaznih filtara (B. Gold i L.R. Rabiner, „Parallel Prosessing Technicques for Estimating Pitch Periods of Speech in the time Domain”, J. Acoust. Soc. Aug. 1969; R.W. Shafer i L. R. Rabiner, „Design of digital filter banks for speech analysis,” Bell Sys. Tech. J. Dec. 1971, itd.). 2. Banka filtara se koristi kod sub-ADPCM modulacije, koju je patentirao Nikil S. Džajant (Belova laboratorija, sedamdesetih godina, patentirao je i trenutno adaptibilni delta modulator) i tamo je kao najpogodnija izabrana širina podopsega od 760Hz. Kod adaptivne PCM signal se u povratnoj petlji sintetizuje integratorom - vremenski domen, dok kod MUSICAM imamo frekvencijsko FFT procesiranje. 3. Hofman je 1952. patentirao svoj entropijski kfid. Suština tog kodovanja je da se odredi verovatnoća pojedinih vrednosti simbola izvora (informacioni fluks, entropija) pa se simboli sa najvećom verovatnoćom koduju sa najmanjim brojem bita, i obratno. Time se postiže promenljiva dužina kodne reči. Kao što se iz prethodnog vidi, u MUSICAM (Dr Plenge - IRT) i ASPEC (Dr Karlhajnc Branderburg Univerzitet Erlang, Nirnberg) sistemima ima dosta toga poznatog.

147