RTV Teorija i praksa

mformacija o zbivanjima u zemlji i svetu, dakle onih koje u značajnoj meri čine i sadržaj drugih medija centralnih radio-stanica, lelevizije i štampe. Drugih 9% slušalaca traži veći broj lokalnih informacija servisnog tipa, vezanih za svakodnevnc problcme i potrebe stanovništva (komunalni problcmi, saobraćaj, snabdevanje, usluge i slične informacije). Za opšte informacije su natprosečno zainteresovani najmanje obrazovani i najstariji slušaoci, penzioneri i domaćice, dok lokalne informacije češće od proseka preferiraju najobrazovaniji i socijalno najaktivniji slušaoci: rukovodioci, stručnjaci, umetnici i službenici srednjih godina, kao i pripadnici crnogorske i hrvatske nacije i mađarske i slovačke narodnosti. Kada je reč o informativnoj funkciji lokalnog radija, treba napomenuti da je izvestan broj ispitanika - među kojima se češće od ostalih pojavljuju domaćice, najmanje obrazovani ispitanici i lica crnogorske nacionalnosti - kao izuzetno značajne izdvojio informacije sa kriznih područja i ratišta kao ono što lokalne stanice treba da emituju. Mada je takvih slušalaca malo (svega 6%), sama činjenica što ih ima pokazuje da lokalni radio mora stalno da prati sve aspekte života u sredini za koju dcluje i da ima, novinarski rečeno, istančan nerv za želje i potrebe svojih slušalaca. Intenzivni koniakti sa slušaocima doprinose povećanju popularnosli lokalnih radio-stanica. Ovome u prilog govori i podatak da 6% slušalaca smatra da kontakt-programi i komercijalno-zabavni sadržaji treba da imaju najviše prostora u programima lokalnog radija. Za njih su natprosečno zainteresovani službenici i penzioneri, visokoobrazovani i pripadnici hrvatske nacije, mađarske narodnosti i oni koji se izjašnjavaju kao Jugosloveni. Za sadržaje iz kulture zainteresovano je izuzetno malo slušalaca - samo 3%. Medu njima je natprosečno mnogo studenata. Zanimljivo je da su nalazi iz istraživanja obavljenog 1988. godine golovo identični ovima. I onda je kod

63