RTV Teorija i praksa

U toku šest godina (od 1983. do 1989) razmatrani su mnogi mogući načini formiranja nove radio-stanice a Inicijativna grupa je stalno pratila stanje u ovoj oblasti i povremeno nudila nove, savremenije ideje na razmatranje. Tako je u toku marta 1989. godine podnet i četvrti elaborat. Njime se nije želelo tvrditi da u postojećim programima Rađio Beograda i „Studija B” nije bilo razumevanja za mlade Ijude, željne afirmacije. Naprotiv, o saradnji omladine i ovih uglednih radio-difuznih organizacija, ako se u obzir uzmu primeri Indexa 202 i Ritma srca, moglo se govoriti samo u superlativima. Međutim, bilo je potpuno jasno da postojeći programi više nisu mogli da obezbede dovoljno prostora koji je zahtevala sama problematika s jedne strane, i ogroman kreativni potencijal mladih, s druge. Namera Inicijativne grupe bila je da se budući Omladinski radio bavi i političkim analizama, ali samo uz korišćenje pretpostavki koje usvajaju ne samo mladi, već i svi progresivno orijentisani građani: zalaganje za nastavak demokratizacije društvenog života, borba za poštovanje i unapređenje Ijudskih prava i rad na ekonomskom prosperitetu celog društva i mlade generacije posebno. Takođe su inicijalori predlagali još jednu, dragocenu, funkciju koju bi Omladinski radio mogao da obavlja. Ponuđena je kategorija takozvanog „konsalting programa” koji bi mladim Ijudima davao savete o mogućnostima zapošljavanja i zarađivanja novca. U tom trenutku (1989) Beograd se po pitanju Omladinske stanice već nalazio u zaostatku za drugim jugoslovenskim centrima. U Sloveniji su funkcionisale dve omladinske stanice, jedna u Ljubljani a druga u Mariboru, u Hrvatskoj takođe dve (u okviru zagrebačkog „Vala 101”) a u Sarajevu, Splitu i Skoplju bili su u toku pregovori i rad na osnivanju posebnih omladinskih kanala. Opravdanost postojanja jedne ovakve radio-stanice istražena je i ispitivanjem javnog mnjenja. Ispilivanje je obavljeno korišćenjem nestandardizovanog anketnog upitnika koji se sastojao od pet baterija pitanja. Kao relevanlne konstantne varijable socio-dcmografskih

82