RTV Teorija i praksa

nazalnost može biti uzrokovana i teškim psihičkim poremećajima, i u tom slučaju ona se javlja kao trajna osobina govora takvih osoba. Sa pogoršavanjem psihičkoga stanja pojačava se i stepen nerazumljivosti unjkavoga govora. Znači, unjkavost može da pokazuje neku vrstu psihičke ravnoteže govorne ličnosti, kako bolesne tako i zdrave. Majkę po nazalnom i oralnom plaču (nosnom i usnom) novorođenčeta spontano prepoznaju da li je dete bolesno iii besno, da li plačem traži pomoć iii hranu i društvo. Ako je u pitanju patološka nazalnost, koją nije prouzrokovana govornom situacijom i jezičkom svesnošću i nesvesnošću gdvornika, valja razlikovati dvevrste poremećaja: otvorenu i zatvorenu nazalnost, kada vazdušna struja ide samo kroz nos, iii kada ona ide samo kroz usta, tj. kada je spuštena resica do najveće mere, ili kada je uzdignuta do najveće mere, a protok vazduha teče samo kroz usta. U ovom poslednjem slučaju glas postaje „metalan” i neprijatan. I jedna i druga vrsta patološke nazalnosti može dovesti do prekida u opštenju i sporazumevanju, i nepoželjna je kod govornika koji se govorom bave kao strukom. Drugi slučaj, koji može da dovede do poremećenog izgovora vokala, jeste njihov isuviše otvoreni izgovor. Produžavanje ili uopšte suviše dugačak larinks dovodi do različitih promenljivosti u izgovoru vokala, do njihove nerazgovetnosti. Takvi vokali se zovu otvoreni. Pri njihovom izgovoru koren jezika se pomera suviše unapred i na taj način se produžava larinks. Larinks se tada i preterano spušta. Primer takvoga izgovora vokala nalazimo kod naše gradske populacije, naročito u ženskom izgovoru, pri čemu se vokal e skoro izjednačava sa vokalom a: bealo, leapo, itd. To kod nekih govornika prelazi u neprijatan manir, pa govor dobija prizvuke neozbiljnosti i infantilnosti. Drugo je pitanje kada je takav izgovor pojedinih vokala prihvaćen kao standardni i predstavlja trajno svojstvo izgovora vokala u nekom jeziku. Suprotno ovakvom izgovoru vokala, javlja se zatvoreni izgovor, što takode nije u duhu našega jezika, čiji su vokali jasno određeni: ni otvoreni ni zatvoreni, već sa srednjim položajem

207