RTV Teorija i praksa

Spisak pomenutih objekata, dela i ličnosti je previše raznovrstan i obiman, ali metodološki višestruko uslovljen za konkretno navođenje. U pitanju su kako više i manje poznati manastiri, crkve, spomenici, tako i muzeji, pisci, pa i narodni pevači. Ovim odgovorima se pre svega ilustruje altemativa izvršenog izbora, kao aspekta u identifikaciji kultumih vrednosti. 4.2. Kriza i uočavanje kulturnih vrednosti Ako se povlačenje u primarnu okolinu, uz intenzivnije korišćenje medija, smatra ispoljavanjem jednog kriznog stanja, koje ima sasvim objektivno ishodište u društvu i kulturi, osećanje nesigumosti i neizvesnosti pred aktuelnim događanjem i nesposobnost da se procenjuju budući događaji, izazivaju težnju za pouzdanijim kultumim merilima i obrascima, povratkom tradiciji, onome što je nedvosmisleno utemeljeno i što se jasnije materijalno ovaploćuje. Raspadanje jednog ideološkog sveta, do juče neprikosnovenog i nesumnjivog, naknadno dovodi u pitanje kako vrednosti koje su ga utemeljivale, tako i kulturae tekovine ili bar ličnosti kojima se predstavljao. Nalazimo se pred neizvesnošću kako se orijentisati i opredeliti. Današnji izbor se već sutra može pokazati pogrešnim ili subverzivnim. Isticanje tradicionalnih vrednosti imadvostmko značenje, kao ponovno zadobijeno polazište ili stajalište i kao sigumost i trajnost izbora. U masovnoj uzdržanosti i nemogućnosti identifikacije kultumih aktivnosti to postaje i vid opravdavajućeg pribežišta, dobijajući naročiti evazivni smisao. 4.3. Ocena kulturne situacije u Srbiji U javnosti se čuju mišljenja i ukazuje na sve veću komercijalizaciju u kulturi, agresivno nastupanje šunda i kiča г uopšte dramatično snižavanje ukusa. Česta je i ocena da su zbog opšte besparice i poremećenog sistema vrednosti na kultumoj sceni dominantno mesto zauzela dela sumnjivih i niskih kultumih i estetskih kvaliteta. Budući da u komercijalizovanoj kulturi učestvuju široki slojevi stanovništva, posebno značenje ima dosta jasno izražena saglasnost s takvim negativnim ocenama (Tab. 11). Korišćenjem kolokvijalnih izraza ~neukus“ i „nekultura", u anketi su ispoljeni stavovi koji kritički i pretežno negativno opisuju sadašnju kultumu situaciju. Čak 73% stanovnika Srbije starih 15 i

73