SRĐ

KNEZ ALEKSANDAR SAPIEHA U DUBROVNIKU. 183

raspravicu „Marko Bruere Desrivaux als ragusanischer Dichter" (Archiv fr. slav. Philol. XXVIII). Prije svega dvije riječi o knezu Sapiehi! Rodio se je g. 1773. u Strasburgu a živio je naj više u Francuskoj; sam mu odgoj bijaše u francuskom duhn. Poljakom se je ćutio i priznavao i sa saučešćem pratio tadanje političke prilike svoje domo'.'ine. Umro je god. 1812. Prof. Francev pobilježio je nekoliko glavnijeh radova o njemu; a u kratko je o njemu riječ o povjesnim djelima o poljskoj literaturi (Vidi; Chmielowski, Hystorija Literatury Polskiej. Tom III. str. 32.; Brilckner, Geschichte der polnischen Literatur, str. 289). Vrijedno je istaknuti, da Sapieha obraća svoju pažnju krajevima na slavenskom jugu baš u doba, kad mu je rođena gruda barem po čuvstvu — Poljska — doživjela poraznih časova. I ako bijaše odgojen u francuskom duhu, on u to doba ne troši vrijeme u salonima u Parizu, već putuje po primorju Adrije, pohađa Bosnu i Hercegovinu i zaključuje svoje putovanje grčkim otocima i napokon Carigradom. On putuje god. 1802-1805', dakle baš u doba, kad se je tek počeo rađati neki interes za krajevima, koje on pohađa i za pučanstvo, koje u njima živi. Ono što znamo o tom putovanju, zahvaljujemo samome Sapiehi; on ga je opisao i baš naj prije francuski. Jedan je dio preveden na poljski i izdan god. 1811. pod naslovom: „Podrože w krajac'n S|awianskich odbywane w latach 1802 i 1803. przez X. S., czjonka kilku akademij i towarzystw uczonych." Franccv govori na str. 79 pobliže o toj knjizi i spominje ostala izdanja. On je u svom pripovijedanju popunio vijesti iz te knjige onim, što je našao u rukopisnom materijalu. Po predgovoru, kojemu je naslov „Przedmowa do Podrozy odmienna od drukowanej" izgleda, da Sapieha ima samo jednu određenu svrhu svome putovanju: on želi upoznati, kakav je utisak imalo tadanje stanje Poljske kod ostalih Slavena. Odmah pako govori jasnije o toj svrsi. Zbliženje sa slavenskim svijetom i proučavanje toga svijeta od velike je važnosti za Poljake; njihovo ravnodušje prama tome svijetu treba svakako pokuditi. Sapieha se ne upušta u to, da razjasni kakav bijaše odnošaj Poljaka sa ostalim Slavenima u prošlosti, on ne vjeruje onima, koji otkri-