Što da se radi?
način kod štednje i svoje posebne proporcije u
iroškovima. Pišem brojeve samo radi primjera,
no da račun bude što vjerojatniji uzimam sume,
koje po prilici vrijede u svim trgovačkim podu-
zećima, u svim manjim i siromašnijim gospodar-
stvima, | Dohodak irgovačkog poduzeća od prodaje
robe, — nastavi Kirsanov, — dijeli se u tri
Slavna dijela: jedan se dio plaća radnicima;
drugi dio odlazi na ostale troškove poduzeća
kao na pr. na stanarinu, rasvjetu, i na materijal
za daljnje radnje; treći dio ostaje u korist go-
spodaru., Uzmimo, da na plaće odlazi polovica
dohotka, na druge potroške četvrtina, dok druga
četvrtina ostaje kao korist. To znači, da gospo-
daru ostaje 50 rubalja, ako je platio radnicima
100 rubalja i na ostale troškove dao 50, Vidjet
ćemo, koliko dobivaju radnice u našem podu-
zeću, Kirsanov je stao čitati svoj račun, Dobivaju plaći „u. 100 rubalja Budući da su oni sami
gospodari, dobivaju i ono,
što inače ide u korist go-
Spodari o OU O) 50 rubalja Njihove se radionice
nalaze u njihovom stanu,
stoga su jeftinije negoli da
se uzimaju posebno u na-
jam. Oni štede na materi-
jalu, što je velika prišted-
nja, Od 50 rubalja, što bi
ih morali potrošiti na mafte-
_ rijal, ono po prilici prištede _ 16 rubalja 67 kop.
_- 166 rubalja 67 kop.
459