Topola

mladež, uz sudjelovanje ostalih Slavcna, krasno proslavila spomen-dan neumrloga Dubrovčanina. I ;; Matica Hrvatska odlučila je prinieti svoj književni prilog proslavlju Gundulićeve tristogodišnjice ovim izdanjem »Dubravke«. Ona tako nastavlja rad svoje predhodnice i osnovnice Matice Ilirske koja je godine 1844. izdanjem ;-Osmana«, toga najsjajnijega djela Gundulićeva-, htjela obnoviti i razširiti, te doista obnovila i razširila poznavanje Gundulićeva genija po svem našem narodu, očitujući želju, da se pod krjepkim’ i blagim' zrakami Gundulićeva duha duh naroda našega oporavi i osviesti . Oko svrhe, za kojom je težila Matica« u ilirsko, u preporodno doba naše knjige i našega narodnoga života, treba da nastojimo i mi danas; treba da plemenite misli Gundulićeve prodru što dublje i što šire u hrvatski narod. U Gundulićevih djelih najpodpunije se ogleda plemeniti prosrjetni smjer njegova rodnoga grada Dubrovnika, koga su pravo prozvali > slovinskom Atinom . Dubrovnik je naime njegovao izučavanje stare grčke i rimske književnosti, te učiteljice svih novih prosvietljenih naroda; njegovao je i sliedio nauku kršćanstva; njegovao je i čuvao slobodu svoju; njegovao je uzajamnu bratsku Ijubav slavenskoga roda. Gundulićeva djela sjajno su ogledalo tih obilježja dubrovačke prosvjete. Za to su Gunduiićeva djela dragocjeno blago našega naroda; za to je sav slavenski sviet slavio Gundulićevu tristogodišnjicu. - Matica je za proslavlje njegovo odlučila izdati njegovu dramu -Dubravku , jerbo je ona premalo

VIII