Topola

160

Treći odsjek.

Alkestis postala tako poznata. Admet bijaše sin Pheresa, osnovatelj grada Phera u Thessaliji, te vladaše, pošto mu se otac bijaše odrekao priestolja, iz toga grada blagoslovljenim krajem uz boebejsko jezero. Milost Apollonova bijaše ga bogato nadarila zemaljskim blagom. Kad je naime Apollon, da osveti smrt svoga sina Asklepija (vidi str. 81., gdje se govori o Asklepiju), poubijao Kyklope svojimi strjelicami, htjede ga poradi toga gnjevni vladar neba baciti u Tartar, ali ga na molbu njegove majke Lete na posljedku ipak pomiluje pod pogodbu, da kroz godinu dana kao sluga po zemlji tumara i da podje u službu kojemu čovjeku. Tako dodje Apollon k Admetu i čuvaše kao pastir čitavu godinu njegove ovce na obroncih Peliona. U to vrieme pobratimi se on s Admetom, pa to pobratimstvo potraja i kasnije. Stada Admetova uspievahu tada ne samo čudnovatim načinom, nego bog dobavi takodjer svomu pobratimu liepu Alkestu, kćer kralja Pelija iz Jolka, izpunivši od lukavoga otca stavljenu pogodbu, da upregne pod jedna kola vepra i lava. Na piru, koji se je slavio s velikim sjajem, izmami Apollon od Moira, koje bijahu takodjer došle u goste, obećanje, da će se Admetu u samrtni čas sačuvati život, ako bi tko htjeo da za njega sadje u Had. Kadno je kasnije Admet zaista na smrt obolio, ne htjede se za nj žrtvovati ni staračko otac ni majka, ma da su već po naravnom toku stvari bili i onako na kraju života. Tada odluči Alkesta, mlada i cvatuća žena Admetova, da za svoga vojna ide u smrt, premda je svom Ijubavi materinjega srca ljubila svoje dvoje ljubke djece. Admet opiraše se doduše, da prihvati tu žrtvu, ali ništa ne mogaše da odvrati Alkeste odjunačke odluke njezine. Razstavši se srdačno i nježno s duboko tronutim vojnom i djecom svojom pade ona mrtva na zemlju. Ali Persephona, ganuta s tako silne vjernosti, vrati ju opet natrag Admetu. Druga priča, koju je prihvatio Euripid, kazuje, da je Herakle putujući u zemlju thračkoga vladara Diomeda upravo u taj čas stigao u Admetov dom, pa da je