Topola

111. Pokrajinske herojske price. Joja.

1 77

4,- Argivski mythos. a Joja (lo). Na početku mytMe pradobe Argosa sretamo Inacha, za pravo boga istoimene znamenite rieke toga kraja. Njega štovahu Argivci kao prvoga začetnika svoje kulture nakon deukalionskoga potopa. Njegova kći jest sa svoje Ijepote glasovita Joja, koje pradrevni mythos pjesnici i mythographi mnogostruko izkitiše. Jezgra mu je ovo. Joja, Herina svećenica, uzbudi velikom Ijepotom svojom Kronionovu pozornost. No kada to vidje Hera, pretvori od Ijubomornosti Joju sniežnobielom kravom i dade ju čuvati po stooku Argu Panoptu (svevidnom). No Zeus pošlje Herma, neka odvede kravu. On uspava čuvara svojom čarobnom šibikom i onda ga übije, odrubiv mu glavu svojim' srpolikim nožem, radi česa se i zove Argeiphonte (übilac Arga). Ali se Hera osveti za to, naslavši obada na Joju (učini ju mahnitom) i tjeravši ju u nepokojnu biegu zemljami Europe i dalekimi krajevi Asije, dok se nije napokon smirila u Aegyptu, gdje no, dirnuta Zeusovom rukom, dobi prijašnju spodobu i rodi E pap ha, koji postade kralj u Aegyptu i sagradi Memphis. Ta je prića kasnije, kako rekosmo, mnogostruko izkićena, osobito se uz sve bolje geographsko znanje sve dalje razširivaše tumaranje Joje po svietu. Prvi je taj mythos pravo raztumačio za grčku mythologiju toliko zaslužni iztraživalac F. W. Welcker. Joja (putnica) jest mjesec, kojega na oko nepravilan tok i povremeno izćezavanje prastarim narodom jamačno bijaše vrlo čudnovat pojav. Spodoba kravska jest drevan, u starom vieku vrlo razširen symbol mjesečeve božice; i aegypatska božica mjeseca Isis jest rogata. Stražar mjesečeve krave jest stooki (u Aeschyla tisućoki) Argo, slika zvjezdovita neba. Njega übija bog kiše Herme, t. j. on ga sakriva maglom ili oblačjem. A nije nikakovo čudo, što su stari tobožnje poremećenje mjesečeva toka, sebi

MythoLogija. 12