Topola

gizdavoj vladarskoj tvrdji u Mykeni, od koje nam je za čudo a tako zvanih lavskih dverih sačuvan najdrevniji spomenik grčke skulpture. Ali naskoro plane krvno neprijateljstvo medju braćom, pa kada je uslied toga morao Thyeste pobjeći iz Argosa, povede od osvete sa sobom u tudjinu mladoga Atrejeva sina Pleisthena, uzgoji ga kao svoga i pošlje ga onda u Mykenu, neka übije Atreja. No prepoznat i ulovljen morade on svoj opaki naum platiti glavom. Ali kada je Atrej doznao, da je dao nbiti rodjenoga sina, poče snovati strašnu osvetu podmuklu si bratu. On se pričini spreman na pomirbu i pozove Thyesta i njegove natrag u Mykenu. No kada je Thyeste bio povjerovao bratu i vratio se u Mykenu, dadne Atrej potajno pograbiti oba mlada sina Thyestova, zakolje ih i stavi pred brata užasnu si gostbu. Sgražajući se s tako nečovječne i protunaravske okrutnosti okrene Helij svoje konje i pobjegne natrag na iztok, a Thyeste umakne opet uz strašne kletve ; što ih sipaše na vas rod Pelopida, te podje u Epir k Thesprotu kralju. Kasnije mu podje za rukom osvetiti se bratu s pomoću jedinoga još sina svoga Aegistha. Taj übije Atreja kod žrtve, koju on žrtvovaše na morskoj obali, i Thyeste zaviada u Mykeni. Atrejevi sinovi Agamemnon i Menelaj pobjegnu pred biesnim stricem u Spartu, gdje ih prijazno dočeka kralj Tyndarej, te za njih uda obadvie kćeri s\mje ; Kllytaemnestru i Helenu. S njegovom pomoću osvoji Agamemnon opet otčinsku državu, übije Thyesta i protjera Aegistha. Menelaj pak ostane u Sparti, gdje budne nasljednik Tyndareju, dok Paridova otmica Helene ne prouzroči trojski rat.

c. Aeakide. Uz Atride daleko najviše učestvuju u trojanskom ratu Aeakide, te sbilja smijemo reći, da je taj rat bio u bitnosti vitežko djelo obih plemićkih porodica i njihovih pukova, Achaejaca u Argosu i Hellena u Phthiji. Praotac Aeakida jest sa svoje

233

IV. Zajedrdčki podhvati itd. Trojski rat.