Topola

Y. Mythski vrači i pjevači.

255

V. Mythski vrači i pjevači.

Od vraća mythske dobe spomenusmo već prigodice većinu, osobito u argivski cyklus zahvaćajućega Amythaonidu Melampa, onda Amphiaraja, Teiresiju i Kalchanta. O Teiresiji nam je ovdje još primjetiti. da mu stari pridavahu bajnu starost od sedam ili pače devet ljudskih viekova, tako te je po tom bio očevidac svih sgoda i nesgoda grada Thebe do zauzeća njegova po Epigonih. U sedmoj godini izgubi očinji vid, kako neki vele, po Atheni, jer ju vidje u kupelji, po drugih, jer prokaza božičine tajne. On razumievaše, kao svi slavni vrači staroga vieka, govor ptica i poznavaše najskrovnija otajstva prirode, radi česa ga sve do njegove smrti Thebci osobito štovahu. A već gore rekosmo, da je u velikoj starosti svojoj, kada mu se otčinski grad ne mogaše obraniti od navale Epigona, morao i on krenuti na žalostni bieg, ali je uzput klonuo od napora. U drugom vieku po Is. pokazivahu još njegov grob blizu Haliarta. Od bježećih Thebaca, koji dopadoše argivskoga sužanjstva, valja spomenuti i Teiresijinu kćer Mantu, jednako slavnu proročicu. Posvećenu po dobitnicih s velikom česti pliena delphičkomu Apollonu poslaše ju po bogovoj zapoviedi u Malu Asiju, gdje ona osnuje proročište u Klarosu kraj Kolophona. Tu se uda za Krećanina Rhakija, od koga rodi vrača Mopsa, koji kasnije osnuje proročište u Mallosu u Ciciliji. U imenih mythskih pjevača, što nam ih zabiIježiše, jamačno se donekle sačuvaše uspomene na najstarije njegovatelje poesije, a donekle su ona opet puke personifikacije pojedinih smjerova i načina pjesničke umjeće. To drugo će po svoj prilici biti kod mythskoga pjevača Linosa, o kom pričahu u Argosu, Thebi i na Euboeji. Ništa nije primitivnu narodu više prirodjeno nego tužaljka sbog venuća i obumiranja cvatuće prirode. A pomišljahu ju ; kako nam već pokaza mythos o Hyakinthu, najradje krasnim dječakom, koga übija