Topola

56

Dmgi odsjek.

govaraju Kyklopom u Aetni. Ugled mu bijaše velik u Atheni, gdje običavahu njemu u čast priredjivati 0 raznih svetkovinah obljubljenu igru utrkivanja sa zubljami. Tom prilikom moradoše mladići s gorućimi zubljami trčati do mete, i tko bi prvi s još gorućom zubljom dotrčao, dobio bi nagradu. Osim toga veoma ga štovahu Grci u Campaniji i Siciliji, što je posve lako raztumačiti ondješnjimi vatrometnimi brdinami. Rimljani nazivahu toga boga Vulcanus ili po starijem načinu pisanja Volcanus. I oni obožavahu u njem blagoslov i blagotvorne učinke ognja 7 ali mu se i moljahu, neka odvrati požare. Iz prvotno više obćenita pojma o tom bogu razvi se kasnije malo po malo preko grčkih pjesnika lik kovača-boga, zvana Mulciber, koji budi u Aetni budi na liparskih otocih ima svoju kovačnicu i natječući se sa svojimi djetid udara po nakovalu. Prigrljujući grčke mythe dadoše mu napokon i Veneru za ženu, pri čemu im je jamačno pred očima lebdila pomisao, da samo u savezu s Ijepotom mogu nastati prave umjetnine. Bogoslužnim mjestom u Rimu bijaše mu Volcanal na Comitiju, pravo reći ne hram, nego samo nadkriveno ognjište. No pravi hram imadjaše on na Martovu polju blizu Circa Flaminija, gdje se je dne 23. augusta uz svakovrstne igre svetkovala glavna mu svečanost Volcanalia. Grčki ga i riraski nmjetnici obicavahn prikazivati kao krepka 1 posve zrela muŽa, s toga uviek bradata. Na bromost njegovu, koju pjesnici uviek iztiču, ne obazirahu se umjetnici jamačno ni malo. Vanjski mu attributi jesu kovacko orudje, priprosta šdjata radnicka kapa i kratka halja rukotvoraca i nižega gradjanstva, koja ne pokriva desnoga ramena (Exomis). No osim nekoliko malenih bronca u Londonu i Berlinn, te nedavno Hepbaestom proglašena mramornoga poprsja u Vatikanu, ne ima znamenitih starodrevnih kipova toga boga. Priloženi snimak (slika 24.) prikazuje ga po jednoj bronci britskoga muzeja.

10. Hestija (Vesta). Hestija, kći Krona i Rheje, kasno se je 7 bi red, počela obćenito štovati, jer joj se ime ne spominje