Topola

35

htjede da prizna nametnika Pribunju za svoga glavara, već se redom odmetahu. Tako se odmah odmetne od kraljevine Hrvatske bosanska banovina, a za njom se povedoše i crveno-hrvatsk-e oblasti, te se neke ovom zgodom za sve vijeke odružiše od hrvatske države. Ovo rasulo hrvatskoga kraljevstva dođe u dobar čas srpskomu velikomu županu Ceslavu, koji pobjegavši iz sužanjstva bugarskoga pomoću Bizanta, nastojaše da podigne srpski narod. Pošto je obnovio velikožupansku vlast u E a š i, pridružiše mu se sada banovina bosanska i crveno-hrvatske oblasti, voleći se pokoravati obnovitelju srpske vlasti nego kralju-nametniku. I tako je uspio bizantski dvor, da razdrobi u prvom poletu narod hrvatski i mladu državu hrvatsku. Odcjepljenjem južno-dalmatinskih oblasti (Crvena Hrvatska) od hrvatske države, širilo se je u tim krajevima sve više, imenito počevši od Hemanjica (poslije 1159.) ime srpsko zatirući staro ime hrvatsko. (Priča o kralju Padoslavu.) Nesretnomu Pribunji osta jedino Bijela Hrvatska i Slovinska zemlja, gdje ga je tamošnji ban priznavao kraljem. Po tom se može Pribunjino vladanje smatrati kao interregnum, u kojem je gotovo propalo evatuće kraljevstvo hrvatsko, a trebalo je opet jakih vladara, da ga podignu do one visine, na kojoj je bilo. Istom u najvećoj nevolji hrvatskoga kraljevstva podiže se Držislav, jedan od mlađih sinova kralja Krešimira, da osveti smrt bratovu. Pribunja pogibe u borbi, a narod proglasi Držislava kraljem. Držislav (9YO. —1000.) je stupio u prijateljske sveze s istočnim carstvom, pak je stara tradicija, da je on prvi primio znakove kraljevske iz Carigrada i naslov patricija (»D rž isla vi ć i«). U tome savezu ostao je, dok je trajao rat istočnoga carstva na Bugare, pa i poslije kada se je novo zapadnobugarsko carstvo stalo širiti na jug u Tesaliju i Macedoniju, a na zapad u Dalmaciju (9Y6.) U tom je naskoro popustilo prijateljstvo između istočnog carstva i Hrvata, pače je bizantski dvor stao pomagati neprijatelje Hrvatske. Bilo je to ovako. H Mlecima se pope u to doba na vladu Petar 11. Orseolo, muž mlad godinama, ali vrlo snažan i odvažan. Postavši duždem ishodi u Bizantu za republiku svoju zlatnu bulu g. 992. U Carigradu naime bilo je u to doba glavno skladište trgovine azijske i evropske. Zlatnom bulom dobiše trgovci i brodari mletački