Topola

se victimam rei publicae praeber®! * Y - nil miserantis Orci. victimarius, ii, m. [victima] žrtveni sluga, igne a victimariis facto lAv. victito, 1. [frequent. od vivo] živjeti o čem, hraniti se, ficis, Plaut,; bene libenter v., rado se dobro hraniti, Ter. victor, oris, m. [vinco] pobjednik, dobitnik, trium bellorum, u tri itd., cujus belli; victores bellorum civilium; (Nep.) Olympiae, * navali certamine; * u čemu; apsl.; adjektivno (u apoziciji) = slavodobitan , pbbj e dono san, v. exercitus, dobitnica; maritus; victores Etrusci; sempervictores abire; -j- victorem redire; o pijetlima, Cio.; * equus; * currus, slavodobitna kola; tp. animus v. libidinis et divitiarum, Sali.; * v. propositi, koji je dokučio svoj cilj, ipostigao svrhu ; apsl. Simon, Verg. Aen. 2, 329., i o onom, kojemu se želja Ispunila, Verg. Aen. 11, 565.; * victorem rettulit pedem. victoria, ae, f. [victor] 1) pobjeda, victoriae eorum bellorum, u onim itd.; v. cruenta; v. certaminis, u prepirci; victoriae triumphus, radi pobjede; v. externa, nad vanjskim neprijateljem; ex collega, nad itd.; victoriam conclamare; v. exercere; v. reportare, adipisci; v. ferre, referre ex alqo, v. parere, -j- patrare; victoria, potiri; (na sudu) v. consequi, nocentissima v.; v. penes patres fuit. 2) personif, božica pobjede, obično se prikazuj e s krilima i s lovor-vijencem, aurea, kip Vikiorijin. victoriatus, i, m. [victoria] viktor ij at, srebrni novac od pol denara, s prilikom božice Viktorije. TictoriSla, ae, f. [dem. od victoria] Viktorijola, kipac Viktorijin, jedn. Cic. n. d. 3, 34, 84. victrix, icis,/, [victor od vinco] pobjednica, dobitnica; često (u apoziciji) kao adj. slavodobitan, pobjedonosan, Athenae; manus; literae, koje javlja pobjedu; -j- copiae; * naves; -j- quadriremis; (kasno) classis; * catervae (prolept. tako da su po meni dobitnice); * natura, * f arma; * praemia victricis hederae, bršljan, nagrada pobjedniku ; f illam cruentam victricemque frameam ; velut v. libido; tp. a) mater v. filiae, non libidinis, b) * dionica svoje želje, kojoj se želja ispunila. victus, us, (Plaut. Capt. 4,2, 5. victi), m. [vivo] 1) živež, hrana, tenuis; liberalis; * facilis; * infelix, oskudna; * foedus; quotidianum v. alcui praebere; i pl.; * facilis victu gens, blagoslov en svime. 2) (rjeđe) način života, živIjenje, in omni vita atque victu excultus;

(Nep.) pristinus; slično Tao. Oerm. o. 21. v. (život, vladanje) inter hospites comis; * asper victu venatus, mučan posao lova. viculus, i, m. [dem. od vicus] seooe. vicus, i, m. \olxog\ 1) obor, selo, mjestance, oppida sua omnia vicos ad quadringentos, reliqua privata aedificia incendunt, Caes. b. G. 1,5, 2.; maritimus; (Tao) per pagos vicosque; također dvorac, dobarce. 2) kotar, dio grada; ulica, napose u Rimu vicos plateasque inaedificavit; (Tao.) dimensis vicorum ordinibus et latis viarum spatiis; v. Cyprius, Tuscus; (Hor.) cum vicos, urbem laudaret; (Hor. ep. 1, 20, 18.) extremis in vicis, o školi u zakutku. videlicet, adv. (imper. vide sa licet enklit. „g le, slobodno je“, očevidno je, bjelodano je, a) s aco. o. inf, Plaut. b)kao Čestica: očevidno, jamačno, hic de nostris verbis errat v., Ter.; quid metuebant? vim v.; često ironioki, dak a k o, to se zna, razumije, homo v. timidus et permodestus (o Katilini). video, (videri = videsne ? Com. Cat. Verg. Tib.), vidi, visum, 2. I) akt. 1) vi dj et i, opaziti, zagledati, poznati; uopče sjetit im a opaziti, clare v. oculis, (Plaut.) jasno vidjeti, bistro gledati; bene v. oculis, dobro vidjeti; v. acrius, oštro oko imati; quam longe videmus ? dokle možemo vidjeti ? quaedam volucres longius so. vident; mille et octingenta stadia quod abesset v., razaznavati, razbirati stvari u daljini od iid.; ostium Ponti; ne nunc quidem oculis cernimus ea, quae videmus; Puteolos videmus, at C. Avianum, non v.; * quoties te speculo videris alterum, u ogledalu; s ut, kako [sr.iitl)]; scindi videres (potencijal, konj.) vincula, mogao si mogao bi bio vidjeti; i u Hor. sat. 1, 5,75, 76, 8, 34, 50.; qui videret (mogaše vidjeti), equum Trojanum introductum, urbem captam dicerat, morao je morao bi bio reći, Cio. Verr. 4, 23.; * mugire videbis sub pedibus terram; * videres stridere susurros; (Plaut.) naso pol haec jam plus quam oculis video; f ut plura quam sol videt, lustres; vivus vidensque gl. vivus pregn., otvorenim očima, vidjeti, jedn. Verg. ecl. 6, 21. Po tome i vidjeti na svoje oci, živjeti s kim u jedno vrijeme i u istoj dobi, doživjeti što, zlo iskusiti (pretrpjeti), dobra dionik postati, memineram Paulum, videram Gallum; Cinnam memini, vidi Sullam; hunc, quem patres nostri viderunt (koga su bili sretni vidjeti), divinum hominem Africanum; illi equites Romani, quos nos vidimus, morasmo doživjeti; de iis autem, quos ipsi vidimus (suvremenici), neminem fere praetermittimus eorum quos aliquando dicentes vidimus, koje pozna-

1139

victimarius- -vide o