Topola

također pl.; (jedn. Cio. Verr. 5, 38, 101.) prijekorno vladanj e, istius v. atque infamia. vituperator, oris, m. [vitupero] kudilac, mei; invidi; philosophiae. vltfipero, 1. [vitium-paro] kuditi, poharati, koriti, alqm (Ter.); alqm in alqa re; consilium; cum reprehendes ea quae vituperanda duces; (Phaedr.) qui caelum vituperat, koji hoće, da sve holje znade. vivacitas, atis, /. [vivax] f dugovječnost, dug život, tantae multitudinis, vivarium, ii, n. [vivus \ zvj erinj ak, pa i ribnjak, u pril., (Hor.) excipiant senes, quos in vivaria mittant, u svoje kolo privlače, kao u zvj erinj ak. vivax, acis, adj. s komp. [vivo] dugovječan, dugo živući, * cervus; * mater, dugbvjeka za sina, koji ide za baštinom; * pater * infans, koje se ne da pobaciti ;* vivacior heres, koji nadživi; * Sibylla, besmrtna. Odt. a) * dugo svjež, oliva; caespes; solum; apium; sermonum gratia stat v,; virtus, b) živ, * sulfura, živo goreći, plamteći. vive, adv. [vivus] (Plaut.) živo. [viv o] 1) živ, živahan, životvoran, * gemma; f corpus; * signa v. 2) krepak, živ, vatren, pectus, ingenium, Liv.; -[- animus; -[• senectus; -}• vividam et incorruptam eloquentiam tuendis civibus exercere; * Umber (canis); * dextra; * impetus, ognjena žestina; * bello v. virtus. ■viviradix, icis,/, [vivus-radix] položnioa, korijenjdk, (sađenioa trsova sa živim korijenjem). vivo, vixi (vixet mj. vixisset, Verg. Aen. 11, 118.), victum, 3. 1) živjeti, ad summam senectutem tutiorem; studia illa nostra, quibus nunc etiam vivimus, po čemu i sada živimo ; * tertia aetas vivitur; * ignes, gore; * vitis, Cio. ; v. de lucro, milošću drugoga živjeti. Navlast. u uvjeravanju, ita vivam, tako mi života; ne vivam si etc., tako ne bio živ, ako itd.; (Plaut.) si vivo, ako ostanem živ, Odt. a) trajati, ne propasti, postojati, ejus mihi auctoritas v., jošte postdji; * vulnus; * scripta; * nulla placere diu nec v. carmina possunt etc. b) živjeti o čemu, hraniti se čim, piscibus; carne; rapto, o plijenu; * ex rapto; * numerato; (Ter.) ut sit, qui vivat, o) živjeti, život provoditi, v. miserrimus; sic vivitur; v. in literis, in tenui pecunia, in paupertate (kuburiti) ; (Hor.) parvo bene; (Ter.) bene, u veselju i u zabavi ; v. e natura, secundum naturam, naturae convenienter; luxuriose; sapienter; in diem (gl. dies); bonis moribus; (Ter.) alcui soli, sibi; (Hor.) illa sorte contentus. d) živjeti, baviti se, bdraviti; dru-

govati s kim, Syracusis; in Thracia; (Hor.) in caupona; v. cum alqo, cum Scipione, cum Africano; cum alqo conjunctissime et amantissime; aliter cum tyranno, aliter cum amico vivitur; secum v., baviti se sam sobom. 2) pregn., dobro ili zadovoljno živjeti , uživati život, quando vivemus? * vivamus, mea Lesbia; * cui licet in diem dixisse; vixi; vivo et regno. Stoga * vive, vivite na rastanku, s bogom (ostaj), zdravstvuj, * vive vale que; * vivite silvae. tltus, adj. [vivo] 1) živ, capere, obruere, f defodere alqm vivum; alqm vivum concremare (Liv.) cremare (Just.), patrem et filium vivos comburere (Cio.); Jugurtham vivum aut necatum sibi traderet; (Liv.) vivo tibi, (stedecitvoj život) ea disciplina a me adhibita esset etc.; me, te, se, eo, (Hirt. b. G. 8, 21, 4.) illo, (Caes. b. G. 7, 33, 3.) utroque vivo, za mene, za tebe živa itd.; Hannibale v., Nep.; men’ vivo, Hor.; frangetis impetum vivi, za mene živa; * vivus per ora feretur, živjet će u ustima naroda; (Verg. Aen. 1, 721. si.) vivo tentat praevertere (osvojiti) amore; u post., vivus vidensque, vivus, ut ajunt, et videns, za njega živa i na njegove oči; prudens sciens, v. vidensque pereo, Ter.- * supst. vivi, orum, m. živi, ljudi, unus vivorum, jedan jošte od živućih pjesnika; regna invia vivis (o podzemnom svijetu) ; prenes., a) sto dolazi od živa, živ, vox; * calor, u živu tijelu, prirodna toplina, * kao živ, na vlas sličan, vultus ; voces, koje izražavaju jasno značaj, o) svjež, živ, trajan, u prirodnom stanju, * arundo (skorijenom); flumen, živa voda, Verg. Liv.; * fontes; * lucerna, goruća; * caespes, zelen; * ros, jutrenja rosa; * lacus, prirodno; * sulfur, plamteći, * plantaria; * saxum, nebhdjelan; (Hor. sat. 1, 10, 71.) vivos roderet ungues, do živa t. j. gdje su nokti srasli s mesom = vl&que ad vivam carnem, ad vivum, d) živ, ognjen, vatren, v. et ingenuus animus, Plin. ep. 8,6, 17. 2) supst. vivum, i, n. živo, meso, calor ad vivum adveniens, koja seže do živa; neque id ad vivum reseco; resecare aliquid de v., od glavnice; gl. reseco; nihil detrahit de vivo; * ad vivum persedit imber, prodre do živa (do kože). vix, adv. jedva, jedva jedvioe, vix teneor quin accurram, ne mogu se gotovo držati; v. dubito; v. unquam eveniet; affirmare v. possumus; v. erat credendum, jedva se moglo vjerovati; v. aut omnino non; (Plaut.) vix aegre. Često o vremenu: jedva, tek, istom, netom, napose sa cimi (kad aV eto, a), za oznaku, da što odmah iza čega slijedi, v. hoc imperatum erat, cum etc.; * vix et ili que ; * bez cum ili et, que; * v. bene, jedva pravo;

1151

vituperator—vix