Topola

hrana, -}- ferarum; -[- gladiatorum, kojom su se gladijatori hranili; * dare venalia fata saginae, otići u gladijatore; -}■ temulentus et sagina gravis; prenes., -J- haec velut s. dicendi; također (Plaut.) uhranjeno živinče, caedere s.; (Just.) tu stina, pr etillna, tov, s. ventris non domini sed beluae similis; corporis. sagino, 1. toviti, gojiti, * porcum; terra, quae copia rerum omnium saginaret, Liv. Pak u prti., toviti, gojit i, sanguinem rei publicae; (Curt.) exercitus inter haec flagitia saginatur. sagio, 4. tanko dsjeoati, prenes. jedn. Cio. de div. 1, 31, 65. sagitta, ae, /. strijela, strjelica; * prenes. o „ljubavnoj str.“; * ■{• nekaka zvijezda. s&gittarins, ii, m. [sagitta] strijelao, strjeIj ao; eques s., na konju, Curt. * sagittifer, fera, ferum, adj. [sagitta - fero] strjelonosan, pharetra; strjelarna oružan, Parthi; Geloni. T* sagitto, 1. [sagitta] strij elj at i. sagmina, um, n. [sancio] rukovj et i trave 'lščupane na Kapitalu, koje su fecijali sa sobom nosili, da ne budu povrijeđeni, Liv. sagulatus, u sagulu (sagulum), jednom Suet. Vit. 11. sagulum, i, n. dem. od sagum, sagum, i, n. starolat. sagus, i, n. [adyog keltska riječ] sag, struka od debela sukna, kao u Crnogoraca, ratna kabanica, po tome: sumere saga, Tao. Oerm. o. 17.; iste exercitus sagum sumit ; ire ad saga, dići se na oružje ; esse in sagis, biti pod oružjem ; (Hor.) punico lugubre mutare sagum; u Cio. fani. 7, 10. strunj ada. Saguntum, i, n. S agunt, grad u sjeveroistočnoj Španjolskoj, rimski saveznik, od Hanibala osvojen na početku drugoga punskoga rata, s. Murviedro. Odatle -tlnus, adj. saguntski; supst. -ni, orum, n. Sagunćani. Saltae, arum, m. Saioa n i, stanovnici grada Saisa, stare prijestolnice donjega Egipta. sal, sftlis, ni. (pretkl. i kasno također ti.) pl. sales [Si?] 1) sol, (Hor.) s. niger pogl. nlger i); pak * slana vođa, more, s. Tyrrheno; campi salis; artus sale tumentes. 2) tp. a) sol duševna, oštrdumlje, pamet, luk&vština, fin dosjetak, šala, rug , qui habet salem, quod in te est, Ter.; Caesar leporem quendam et s. est conseccutus; sale et facetiis vicit omnes; specimen humanitatis, salis, suavitatis, leporis; sal dicendi; nullam esse artem salis; urbani sales; (Hor.) s. Plautini, sale multo urbem defricuit, delectatur s. nigro, b) ukuSf finoća , ipsum tectum habebat plus

salis, quam sumptus; * nulla in tam magno est corpore mica salis. Salacia, a e,/, [salum-cieo] S alacij a. uzburkano more. salaco, onis, m. [oaXdxwv] hvališa, hvalilac, jednom Cic. fam. 7, 24, 2. Salamis, Inis, -}- Salamina, a e,/. \2a).afiig\ Salamina, 1) otok i grad na saronskom zalivu, naprema Atioi, gdje je negda Telamon, otac Ajaksa i Teukra vladao, slavan pomorskom bitkom oko g. 480. pr. Is. 2) grad na Cipru, sagrađen od Teukra i nazvan po otoku Salamini. Odatle -minius, adj. salaminski; supst. ■minii, orum, m. Salaminjani. Salapia, ae,/. Salapija, grad u Apuliji; supst. -pini ili -pitani- orum, Salapljani. Salapntinm, ii, n. šaljivo o malenu čovjeku, čovječuljak, patuljak. ■f salarium, ii, n. [sal] upr. soni deputat; solar ina, novci za sol, pak a) dnevnice, koje su se davale poglavarstvu ili njihovim pratiocima, b) plaća. salarius, adj. [sal] solani, soni, annona, godišnji dohodak od soli; Salaria via i samo Salaria, Sona cesta (tako nazvana, jer su njome Sabinoi sol. od mora donosili). Salassi, orum, m. S alas ani, alpinski narod u današnjoj Savojskoj. * salax, acis, adj. [salio ] I) prčevit. 2) nečist. saigbra, Re, f. (običnije u pl.) [salio] tr uckavb, dronaavo mjesto, viae, Hor.; tp. a) zapreka, oratio haeret in salebra, zapinje; nunquam in tantas salebras incidisset, b) hr apavost, tvrdoća govora, Herodotus sine nilis s. quasi sedatus amnis fluit, salebrosus, adj. [salebra] truckav, dronoav, * saxa. Saientlni (Sali.), orum, m. Saletinci, narod Kaldbriji. Odatle -tinus, adj. salentinski. Salernum, i, n. Salem, grad u Kampaniji, sada Salerno. S alga nens, eos, /. Salganej, grad u Beotiji. Sallaris pogl. Salii. salictum, i, n. [stegnuto od salicetum, od salix] vrbik. salignus, adj. [salix] vrbov, Verg. Hor. Ov. SSlii, orum, m. [salio] poskakivaci, igrači, od Nume uređen zbor od 12, kasnije 24 svećenika Marlovih; početkom ožujka išli su gradom pjevajući pjesme i poigravajući pod oružjem. Odatle Saliaris, adj. salijski, carmen Numae, od Nume iznesena; dapes (posl.) t. j. raskošne gozbe, kojima su se častili Salii poslije ophoda, Hor.; epulari S. in modum, Cio. Att. 5,9.; in morem Salium (mjesto Saliorum), Hor. carrn. 4,1, 27.; naprotiv toga treba Salium, u Hor. carm. 1, 36, 12. Neu

942

sagino—-Salii