Topola

njihovim se kipovima klanjati, * numen; * augurium; * Italiam. Naolast. a) pozdravljajući progovoriti komu, nazvati koga dim, ita se salutari passus est; alqm patronum; * cur ego poeta salutor? -J- alqm imperatorem. h) doći komu na poklon, pohoditi koga (o klijentima i prijateljima, koji su po običaju rimskom osobito jutrom dolazili na poklon svojemu zaštitniku), alqm; venire salutandi causft; salutari, appeti; (Verg.) ingentem foribus domus alta superbis mane salutantum totis vomit aedibus undam; o jutarnjim poklonima carevima, agmina salutantium; kadšto i o patronu, koji odzdravlja, prolaznicima; mane salutamus domi et bonos viros multos etc.; (Hor.) major quaerenda foret res et salutandi plures. c) (Piat.) o polasku pozdraviti, reći „s bogom“. 1. salve, adv. [salvus] zdravo, u zdravlju, satin salve ? je l’ sve dobro ? Com. Liv. 2. salve, pogl. salveo a). salveo, 2. [salvus] zd,rav biti; upotrebljava se kao pozdrav, a) u imperat, salve, salvete, salveto, nadolasku: zdravo! zdrav bio! dobro došao! (rjeđe) na polasku: s bogom! salve atque vale, Plaut. vale salve; * pri opraštanju spokojnima, salve aeternum mihi aeternumque vale. Navlast. * o božanstvu i uopće o mnogopoštovanu čeljadetu ili stvari, s. vera Jovis proles (o Herkulu) ; s. ma'gna parens frugum, .Saturnia tellus; o grata testudo Jovis, mihi cumque salve rite vocanti; salve, sancte parens, iterum; salvete, recepti nequiquam cineres etc. b) u inf. s jubeo, kad se tko na dolasku dobrodošlicom pozdravlja [sr. jubeo a)], jubeo te salvere = salve; Dionysium velim salvere jubeas; deum (kao boga) s. jubent, o) u pismu u fut. salvebis a Cicerone meo, pozdravlja te. salvas, adj. zdrav, čitav, živ, spasen (sr. incolumis, sospes), filium tuum salvum et sospitem vidi, Plaut.; s. atque incolumis (exercitus, civis); * Penelope, čista; quibus (civibus) salvis et incolumibus, zdravi i čitavi; summa exercitus salvi; se salvo, suis s., dok je još u životu; salvo officio; salvo jure amicitiae, ne dirajući u itd.; salvis rebus kad je u državi još sve u redu bilo, u dobra vremena (Tac.) et s. utriusque temporis ratio est, u jedno i u drugo doba biva što je prikladno; ne salvus sim, si etc., ne bio zdrav, ako ne itd., (Com.) salvus, salva sum, dobro sam, salvi (salvae) sumus; (Com.) s. res est, još je sve čitavo (dobro); (Liv.) satin’ salvae (sc. res sunt)? je li sve zdravo i čitavo? (sr. 1. salve); (Com.) salvus sis= salve [pogl. salveo a)]; (Hor. sat. 1,9, 27.) quis te salvo opus est, kojima je stalo do tebe živa?

-j- S3, maria, ae, f [ZaguoiLa] Sa mar ija, pokrajina u Palestini. Odt. -rites, ae, -ae, arum, m. Samarioani, Curi. Tac. Samarobriva, ae, /. Samarobriva , grad u Galiji belgijskoj, sada Amiens. sambuca, ae,/. [aufj(lvxrj\ sambuka, vrstaharfe, Plaut. sambuceus, adj. [sambucus] bazag, bazga, zova] bazgov, zovin, jedn. Aurel. Vict. vir. ili. 10,2. sambucistria, ae, f. koja udara u sambuku (sambuca), sambuka sic a, jedn. Liv. 39, 6, 8. Same, es,/. Sam, staro ime ionskomu otoku Kefaloniji s glavnim mjestom istoga imena, Verg. Ov.; grad, u Liv. Odt. supst. Samaei, orum, m. Samljani, Liv. Samnium, ii, n. (od * Sab = * Sav-nium) Samnij, zemlja, kojom se protežu Apenini, sjeverno od Kompanije do Jadranskoga mora, kojoj su stanovnici polazili od Sabvnaca. Odt. 1) Samnis, itis, adj. samnitski; supst. a) Samnićanin; oollect. iu pl. Samnićani. b)poput Samnićana oružani g ladij ator. 2) / Samniticus, adj, samnitski. Sam os ili -mus, i, f. [2dgos\ Sam 1) otok na obali lonije, postojbina Pitagore i dr., gdje se ponajv. štovala Junona, s glavnim mjestom istoga imena; (Verg. Ov.) Threicia = Samotracia. Odt. Samius, adj. \Z&fuoš\ terra S., samski; supst. -mii, orum, m. Samljani. 2)* sporedni oblik od Same, što pogl. 3) Samiolus, adj. [dem. od Samius] od samske gline ndčinjen, poterium, jedn. Plaut. Stioh. 5, 4, 12. Samothrace, es, (ili -ca, ae, i -cia, ae), /. [-£«/uoO-ouieri] Samotraka, otok u Egejskom moru na obali iračkoj, na glasu po mističkoj službi kabirskoj, s glavnim mjestom istoga imena. Odt. -thraces, cum, m. Samotraćani. Sampsiceramus, i, m. S amp siceram, kraljić u Emezi, koga je nadvladao Pompej, za šalu i o samu Pompeju. sanabilis, adj. s -}- komp. [sano] izlječiv, a)* fiz. vulnus, b) na duši, iracundi, sanatio, onis,/. [sano] liječenje, corporum! u pril., malorum. sancaptis, idis f. Izmišljeno ime mirodije, jedn. Plaut. Ps. 3,2, 43. sancio, nxi, nctum, 4. posvetiti, učiniti nepovredljivim (sr. sacro), odatle a) nepromjenljivo pd staviti, potvrditi, odrediti, s. legem, {Hor.) in alcjm; (Hor.) tabulas peccare vetantes (zakoni na dvanaest ploča), quas bis quinque viri sanxerunt; jurejurando inter se, jurejurando ac fide s., ne; habere le-

945

salve —sancio