Učitelj

Baika je, tvrdi se, svojim zbivanjima potpuno srodna dječjim poimovima o svakidaniem stvarnom životu bez obzira na to što dijete ulazi u posve novi svijet raznih nerealnih i čudesnih pojava. Ličnosti iz baike žive, rade, misle i govore i intresuju se dječjim načinom. Odnose se zapravo kao i sama djeca. Dakle, sasvim djetiniski

U bajci se uporedo izmenjuju poznati i nepoznati događaji, ličnosti i odnosi. Dijete je samo po sebi vrlo oskudno u vlastitom iskustvu. Tu oskudnost nadoknađuju želja i fantazija koje dijete ns or/aj način začas prebacuje u čarobni svijet veličine, snage i moći. Tai svijet nadprirodnih veličina, tvorevina bujne fantazije, je slobodna stilizacija dječijeg htijenja i shvatanja. Taj svijet ie zapravo otjelovjenie samoga dieteta.

Baika svojom tehničkom i psihološkom konstrukcijom kao literarna tvorevina je prosta i jednostavna. Ta jednostavnost odgovara potpumo primitivnom mentalitetu. A i dijete je bez sumnje mali primitivac. Primitivno osećanje i pretstavljanje bez ikakvih pretenzija na finije literarne karakteristike, umjetničke tvorevine, zadovolino ie jednostavnošću i moralnom oštrobridnošću baike. Bajka kao literarna tvorevina ne traži sintetičkih natezanja, logičkih odnosa, kombinacija i poređenia poimova. Ona ređa svoje scene slikovito i jasno. Nema u sebi, dakle, ništa što bi bilo zamršeno i nemoguće.

U bajci se začas vrline i mane potenciraju i do beskrajnosti. Junaci, nosioci radnje, postaju otjelovljenie dobra ili zla grandioznih i dijamtralno oprečnih razmjera. Vrlina redovno triumfuje, a poroci bivaju oštro kažnjeni.

Sličnost baike sa snovima je neosporna.

Pretpostavlja se da su bajke i postale od snova. Neki ih dovode u vezu i sa igrama djeteta. Ima psihologa koji tvrde da je svaka riječ bajke djetetu po jedan realan događaj. Vele da se dijete mnogo lakše i brže uživliuje u priču, negoli veliki i odrasli liudi. Protivrječnosti i neistinosti u bajci djeci savršeno ne smetaju. Jer, kako rekosmo, dieci ne dostaje smisla i sposobnosti za logičko prosuđivanje događaja.

Kakav je psihički uticai baike na dječju dušu?

Napomenuli smo u početku da racionalistički pedagozi zabacuju bajku kao nastavnovaspitno sredstvo u školi. Oni navode kao razlog potrebu jačanja smisla za svakidanju stvarnost kod djece i opasnost uživljavanja u fantastične nerealnosti.

Pristalice i zagovornici baike brane je kao neophodnu potrebu u vaspitnoij nastavi. Tvrde da baika svoiom psihološkom pristupačnošću, etičkom i moralnom čvrstinom, poetičkom estetikom i fantastičnošću utiče vrlo povolino na razvoi mlade duše. Bajka je jasna, djeca je lako razumiju i shvataju, pa zato i rado čitaju. Triumf morala i etike ukazuje, vele, dietetu pravi put u vaspitanju. Literarna ljepota baike razvija estefski smisao. Bujna fantastičnost, glavna odlika baike, trijezni sama od sebe dijete i razvija mu tako smisao za zdravu realnost.

Pristalice ovoga shvaćania opravdavaju svoje gledište tvrdnjom, da epska baika, baika uopće, kao prvi stepen religiozno-kulturnog razvitka čovječanstva odgovara prvom stepenu razvitka je-