Židov

Židovski osvrt na tri godine svjetskog rata.

Napisao

Lav Stern.

Grozote rata i stradavanje Židova radi ratnih dogodjaja u istočnoj Evropi. Ovaj je rat bankrot evropske talmikulture i mora svršiti sa bankrotom svih onih elemenata, težnja i poredaka, što su doveli do ovog besprimjernog uništavanja najviših Ijudskih kulturnih i materijalnih vrijednota. Naše je uvjerenje, da je neizbježiv i definivan slom stare i trule Evrope i da će se na njezinim ruševinama i garištima podići nova, mlada, zdrava i poštena Evropa. To je naša općenita .orijentacija k svjetskom ratu. To nam olakšava naći ispravno stajalište prema pojedinim problemima, što su izbili ili će još izbiti u savezu sa ratom i kao i u vezi sa mirom, koji ipak jednom mora doći. Kao preduvjet novog doba, što dolazi, ovaj bi se rat mogao smatrati i ako velikim, ali nužnim zlom. No rat je postao općenitom evropskom katastrofom, užasnom nesrećom, jer trpe i pogibaju milijuni naroda, Ijudi, egsistencija i vrijednota, koji nijesu imali interesa na ovom ratu, koji ga nijesu ni skrivili, ni tražili, ni odobriliOpseg je nedužnih žrtav« ovoga rata nepregledan. Proći će godine, dok će se niihovi gubici moći ustanoviti, a i onda samo približno. U interesu je svih u ratu posdradalih, da svoj račun što prije pr'prave i najave, jei ima nade i treba, da se njihov račun, koliko je moguće, podmiri. stradalima ovog-a rata ,ž:do\'sk; na.ou na svoju nesreću, stoji apsoiutno na jednom od prvih mjesta, a relativno jamačno na prvom mjestu. 1 ovaj se puta istorija s nam kruto našalila. Mnogi su prije rata mislili, da našoj raštrkanosti po cijelom svijetu imademo zahvaliti otpornu snagu židovskoga naroda. Svakako se bilo nadati, da po svem svijetu raštrkani židovski narod u slučaju rata ne će morati toliko trpiti, koliko narodi, koji žive na okupu u blizini ratišta. Nu sudbina je izabrala glavnim ratištem upravo one krajeve, gdje živ* najveći dio - oko3/4 - našega naroda; Ruska’ Poljska, Volinjska, Galicija, Bukovina, Rumunjska. Tamo su se sukobile i ogledale glavne neprijateljske .sile, koje su se proganjale opetovano, čas u jednom, a čas i protivnom smjeru. Znate li što to znači za milijune Ijudi, koji su tamo obitavali ? A znate li što to znači za židovske mase, koje ne* uživaju zaštitu nikoje vlasti, koje žive usred nesklonih i često upravo neprijateljskih im naroda, izvrgnuti ~prijate!jskoj“ i neprijateljskoj soldateski? Znate li što to znači i do česa je moralo dovesti? Mi to ne ćemo i ne možemo potanko opisivati. Židovi su kadri, da te grozote kroz godine na vlastitom tijelu podnašaju, nu nijesu kadri da to gledaju, slušaju i opisivaju. Zato ćemo besprimjerno stradanje židovskoga naroda u ovome ratu prikazati samo u najkrupnijim crtama. Porušene kuće, razoreni domovi, uništene i opljačkane radnje, ruševine i to je jedna kategorija ratnih strahota, kojima su Židovi onih krajeva bili izvrgnuti. Nu ima još kud i kamo gorjih strahota. Tu su krvave grozote: pogromi, oskvrnuća žena, majka, malenih djevojaka, osakaćivanje djece, übijanje staraca, dok su svi zreliji muškarci uvojačeni bez ikakve pre-

gledbe. Onda novovjeka ratna seoba naroda: Milijuni naše braće morali su ponajviše istom usred topovske vatre po krutoj zimi i po sparnoj žegi, pješke ili u prenatrpanim, smrdljivim, okuženim vagonima seliti kroz tjedne i tjedne i prevalifi više stotina kilometara bez odmora, bez hrane, bez odjeće i obuće, A u novim svojim „domovima“ bili su internirani, bez najnužnijih životnih namirnica, bez pripadajuće im državne potpore, bez slobode krctanja i zaradjivanja, sumnjičeni po državnoj vlasti, izvrgnuti progonima svakog zvaničnog ~čuvara“ zakona, neprijazno susretani po starosjediocima,; koji se pobojaše, da za sve ne će biti dosta hrane. Pohtički progoni radi špijunaže Jakodjer su jedna od najfamnijih stranića ovoga ratovanja. Koliko je naše braće poubijano kratkim putem po prijekom sudu „prijateljskih“ i neprijateljskih vlasti, a na temelju pukih „patrijotičkih“ denuneijacija Poljaka i Rusina. Koliko je Židova ispustilo svoju plemenitu dušu, jer su vlasti našle za shodno, da ih ~za svaki slučaj“ odvifku kao taoce, koji svojim životom rnoraju platiti svaki neuspjeh silnika. A koliko tek židova pogibe od gladi, zlostavljanja, malarije, kolere i tifusa, dok su gradiii murmansku rusku ždjeznicu i ceste u Albaniji i Crnoj gori ?! Jasno je, da je velikomu ratu tako izvrgnuti dio židovskog naroda morao pasti na prosjački štap. Ni poia muke, da su za njih time ratne štete svršene. Židov ne visi toliko na materijalnim dobrima; on znade, da to nije najvažnije. A koliko se materijalnih dobara bezuvjetno trcba za život, dade normalnim vremenima lako steći mar'hvim, poštenim i okretnim radoin. Nii fku uanaš ž'nade, koiiko je ta cijela naša gencracija trpila na tijtlu i duši uslijed nečuvenih strahota i ne će li odatle nastati trajne štetne posljedice još i za slijeđeće generacije? Mi se nađamo —a po nekim znacima mislimo, da se ne varamo da će naš narod i ovu Ijutu ranu preboljeti. Nu ipak se čini, kao da se ta nada oslanja više na čudo, nego na razum. Puno nam je toga na pečalnoj duši> nu u ovom letimičnom osvrtu ne možemo sve donijeti. Tako nijesrno ništa spomenuli 0 velikom preokretu, što ga je rat donio u pojedinim zemljama osobito centralnih vlasti židovskim privrednim i prosvjetnim krugovima. kojima se zatvara jedno vrelo privrede za drugim. Na fo ćemo se još morafi a možda i češće povratiti. Nu neke za židovstvo važne pojave iskaču toliko, da ih već sada moramo spomenuti, a potanko ćemo ih kasnije sve postepeno obraditi. „ Povpljni utjecaj revolucije na daijni razvoj židovskog naroda u Rusiji. Teške prilike u osiobođjenoj Poljskoj. Najvažnija je ratna pojava po židovstvo pobjeda ruske revolucije. Ona nam otvara posve nove vidike u budućnost židovskoga naroda, te je jedna velika naša nada i vjera. Pobjeda je revolucijc donijela oslobodjenje židovskog naroda u Rusiji i to potpuno, ničime ne ograničeno, iskreno 1 pošteno oslobodjenje. Pale su sve okrutne i sramotne stege, koje narod od 7,000.000 učiniše posve bespravnim, prosjačkim parijama. Današnji ruski vlastodršci, revolucijonarne mase, i svi prosvijetljeni umovi Rusije iskreno žale stogodišnje nepravde, počinjene na žiđovsccm narodu po carističkoj vladavini, iu ne po ruskom narodu,

dapače niti u njegovom interesu. Zato 1 dimo, da ruska revolucija proglašuje sl bodu svih svojih stanovnika, a da ne pc tavlja nikakovih uvjeta. U treba i svaki čovjek i narod, svaka klasa i vjen grupa uživaju potpunu i jednaku sloboc To je program i težnja vodja ruske rev lucije. Dakako da se to ne može prek noči provesti, veliki su to i teški pr< blemi, na kojima će se još dugo riješavai nu Rusija je na dobru putu i iinac jasan cilj. Zidovski je narod u Rusiji dostojn' kroz mnogo godina sudjelovao u rad; oko oslobodjenja Rusije i dostojno se sa da služi plodovima tog herojskog i muko trpnog rada. Svetom se ozbiljnošću truc cijeli židovski narod u Rusiji, da u bezbrc listova, skupština, konferencija i kongres ustanovi, što su težnje i potrebe židovsko; naroda u Rusiji, da te težnje jasno i pra vedno formulira uvaženjem svih ovam ulazećih interesa. Židovski narod u Rusi uzima kao najpozvaniji u svoje vlas tite ruke riješavanje židovskog pitanja, o će putem plebiscita i sveopćeg rusko-židov skog kongresa istaknuti svoje jasno formu lirane zahtjeve. Po dosadašnjem se radi cijelog rusko-židovskog društva već vid : da su si ruski Židovi potpuno svijesn velike odgovornosti, što je nose prem; cijelom židovskom narodu kao i prem; novoj Rusiji. Tamo su se Židovi pokazal politički mnogo zrelijima nego u zapadnoj Evropi. Tamo uopće nikomu ne pađs na pamet, da uzima u račun, da bi se postignuće slobode moralo platiti napuštanjem bilo kakove židovske narodne ili potrebe i značajke. Tamo su jednO' dušni, d« židovs'kf narođ ne ćcd ne mož« počiniti harakiri, nego da mora tražiti osi guranje svoje budućnosti kao ravnopra van narod. Od manje je, nu ipak preogromnc važnosti za židovski narod, razvitak polj skih prilika. Poljska je na putu, da ope postane samostalnom državom. Poljačk šljahčići, aristokrati i veleposjednici idu bez tidno za tim, da u slobodnoj Poljskoj držt židovski narod podjarmljenim u mnogc većoj mjeri, nego li je to bilo u caris tičkoj Rusiji. U Poljskoj danas ispovje' daju otvoreno, da idu za uništenjem skog naroda. Dok je još cijela zgrada poljske samostalnosti na vrlo labavu temeljr i dok su Poljaci još i te kako upućeni n= svačiju pomoć i saradnju, oni već bezob zirnom brutalnošću otkrivaju svoje nečoi vječne namjere prema židovskom narodil i ne će da velikom dijelu svojih stanovnikđ preko 10% priznaju pravo na opstanak. Borba izmedju Poljaka i Židova vod; sc vrlo ogorčeno na veliku štetu jednih drugih, a na vjcčnu sramotu cijeloga poljačkoga naroda. Pa ipak i židovski narod u Poljskoj radi bez priuzdržaja za samostalnost Poljske u čvrstom uvjerenju, da će si svoja prava znati izvojštiti. Aktuelnost židovskog problema. Njegovo medjunarodno rjeiavanje i mirovni kongres. Izmedju ostalih za cijelo židovstvc važnih pojava dotaknut ćemo se samo nekih ' Na cijelom se svijetu pokazuje silar interes za istočno-židovski problem uopće, a za poljsko-židovski problem napose, a još više raste interes za svjetsko židovski problem. O tome se posvuda neprestano piše, govori i raspravlja i to ne *amo u redovima Židova, nego i kod nežidova, kod svih

STRANA 2.

»Ž I D O V« (HAJEHUDI)

. BROJ 1.