Židov

Snaga cijonističhog pokreta.

A. S. Posljednjih mjeseci zbili su se dogođjaji, koji su velikog značenja za daljni razvoj židovstva. U savezu sa ostalim pitanjima, koje je digao na površinu svjetski rat, pojavilo se opet pred čovječanstvom, u cijeloj svojoj tragici, židovsko pitanje. Pitanje: »Sto će iz nas biti poslije rata?«, lebdi na usnama milijuna Židova istočne Evrope. A i Židovi zapada razmišljaju o tom, što valja učiniti, da se židovstvo, koje toliko stradava, opet oporavi i ojača za sretniju i Ijepšu budućnost! Uplivne i bogate, nekcć nehajne ličnosti s jedne, a siromašne židovske mase s druge slrane, sjediniše se u zahtjevu, da se imade dati i židovskom narodu pravo na nesmetani ekonomski, kulturni i politički razvitak. Razne oprečne struje shvatile su ozbiljnost i zamašaj sadašnjosti i pridružiše se pokretu, koji traži međjunarodno jamstvo za izvedenje opravdanih židovskih zahtjeva. Naročito mladji naraštaj, koji foliko krvari na svim bojištima, pa je postao još zreliji i svjesniji, prigrlio je svim žarom svoje duše stare židovske idejale. Sve je danas uvjereno, da židovski narod, koji je u ovom„ ratu doprineo goleme žrtve, ne smije više biti ugnjetavan, već da ima pravo živjeti životom dostojnim jednoga naroda. Milijuni Židova danas isčekivaju željno mir u pouzdanoj nadi, da će se u času, kad se bude odiučivalo o sudbini tolikih saslušati i glas napaćenog židovskog naroda, koji vapi za slobodom, zrakom i domajom. Eto, ovakovo raspoloženje vlada đanas u cijelom židovstvu! Ne samo da je ojačao solidaritet, već se neobično snažno probudio smisao za cijonističku ideju, koja postade vodilicom naroda. jer ujedinjuje u sebi sve židovske težnje. U času, kad židovski narod poradi ratnih dogodjaja teško krvari, eto spasonosnog melema: Porodila se nevidjenom još snagom tisućljetna čežnja sadržana u riječima : »Dajte zemlju bez narođa, narodu bez zemlje !« I tako je program cijonizma-postao programom cijelog svijesnog židovstva. Oko cijonističkog stijega skupiše se najbolji sinovi židovskog naroda. Cijonistički pokret, kao zagovornik opravdanih želja i zahtjeva židovskog naroda pred forumom cijelog čovječanstva, ojačao je stoga u sadašnjosfi vanredno i postao je političkim faktorom, s kojim se već sada svuda ozbiljno računa. Državnici, političari i odličnici zaraćenih i neutralnih naroda, bez razlike stranaka i vjeroispovjesti, živo se počeše zanimati za ciljeve cijonizma. Zaredaše izjave pristajanja i simpatija za cijonistički program. Neumornim radom i objektivnim upućivanjem, cijonistički su prvaci uspjeli, da će se pitanje nesmetane kolonizacije Palestine, ravnopravnosti, tc nacijonaine i kulturne autonomije Židova, gdjegod žive u masama, po svoj prilici stavifi na dnevni red pri raspravljaniu o osfalim važnim medjunarodnim pitanjima. Već na medjunarodnoj konferenciji radnika u Stockhoimu, gdje je zastupan i židovski proletarijati, predloženo je i primljeno već više izjava, u kojima se ističe pravo na opstanak židovskog naroda, traži se ravnopravnost Židova u svim zemljama i medjunarodna garancija za slobodni razvoj židovske na seobine u Palestini. I tako vidimo, da je cijonistički pokret, koji je nekada smatran utopijom, sada od cijelog svijeta priznat kao snažan

realan faktor. Niti izrugavanje, niti goleme zapreke ne mogoše cijoniste skrenuti s puta koji vodi od nacijonalne propasti k fizičkom i moralnom preporodu. Neizmjerna Ijubav i požrtvovnost cijonista, a naročito snažna volja i ustrajnost herojskih pijonira u kolonijama Palestine, stvorila je čudesa i pobijedila predrasude i nehaj. Danas je cijonizam princip i pokret, koji je kadar ujedinit cijelo židovstvo. A baš ta činjenica daje cijonizmu toliku snagu i pravo zastupanja židovskih interesa pred ostalim svijetom. Zahtjevi cijonističklh sodjalistau Stockholmu. Jiidische Rundschau, Berlin javlja; Zidovski radnički savez »Poale-Zion« koji imade pristaša u mnogim zemljama starog i novog svijeta, pozvan je da sudjeluje na Stockholmskoj konferenciji. Posebna delegacija Poalecijonista predala je već holandijsko-skandinavskom odboru memorandum, u kojem obrazlaže svoje nazore o temeljima mira i zahtjeve, koji se tiču riješenja židovskog pitanja. Memorandum pozđravlja akciju internacijonale, jer je podoban, da svijet privede bliže miru za kojim naročito čezne žiđovski proletarijat a smatra najznatnijim zadatkom konferencije »da suprotstavi ratnim ciljevima država volju i uvjete za mir opet ujedinjenog svjetskog proletarijata.« Memorandum se nadalje pridružuje ovim zahtjevima: Općenito razoružanje, neufralizacija medjunarodnih prometnih puteva na kopnu i moru. Sloboda trgovine i prometa, pravo samoodredjenja za sve narode, osnutak mirovnog saveza slobodnih naroda; u mirovnomugovoru medjunarodno zajamčena teritorijalna nacijonalna autonomija, zaštila nacijonalnih manjina i t. d. Konačno se memorandum pridružuje takodjer zahtjevu ukrajinske i češke delegacije, da se kod medjunarodnog mirovnog suda, koji se imade ustrojit, osnuje posebni odbor za očuvanje prava naroda. 20 godina organizovanog cijonističkog rada. Koncem kolovoza navršilo se 20 godina od kako je održan I. cijonistički kongres u Bazelu. Program cijonista sticao je sve to više prisfaša, a đanas mu • priznaje aktuelnost cio prosvijetljeni svijet. Golemi je moralni utjecaj cijon. pokreta, Ta on je hiljadama i hiljadama povratio samosvijest i vjeru u bolju budućnost, davši im uzvišeni cilj: preporod židovskog naroda i židovske zemlje. Naročito omladina našla je u cijonizmu ideal i naučila je po njernu cijeniti svoje židovstvo. Nastojeći živo oko riješenja židovskoga pitanja, cijonizam je postigao i dosta stvarnih uspjeha. Spominjemo samo djelovanje raznih uredaba: svjetske cijonističke organizacije, redovitih kongresa, Zidovskog narodnog fonda, Žid. kolonijalne banke, raznih poduzeća u Palestini i brojnih još drugih na području kulturnom, ekonomskom i političkome u pojedinim zemljama. Koliko je cijonistički pokret za ovih dvadeset godina ostvario svojih ciljeva i stekao ufjecaja i znamenitosti U židovskom i nežidovskom svijetu; koliko je donio moralne i maferijalne koristi židovskom narodu i čovječanstvu, o tome će još biti govora u ovom listu. Svakako bijaše ovih 20 godina ne samo doba najtežih kušnja, Ijutih borba, veiikih zapreka, već i era radosnih predznakova, utješIjivih pojava i zamjernih uspjeha.Obljetnica smrti. 15. rujna 1914. umro je zaslužni cijonistički prvak D a v i d Wolfsohn, koji bijaše predsjednik svjetske cijonističke organizacije od god. 1905. do 1911.

Šekel. Nova je godina 5678 počela. Imade još nmogo povjerenika, koji nijesu obračunali priposlane im šekel-blokove, a imade ih i takovih, koji unatoč višekratnih opomena još niti ne potvrdiše primilak blokova. Mi ih opominjemo, da učine svoju dužnost. Ako to neče, neka nam barem povrate blokove. —_Tko još nije platio šekel za g. 5677, neka doznači K 2'— na naslov našega blagajnika Lava Sterna, Zagreb, Draškovičeva ul. 36. I. kat. Svaki je član cijonisličke organizacije, dužan uplatiti svake godine šekel. Osim toga je dužan doprinašali prema svojim sredstvima za c i j o n i stički centralui fond. Taj fond imade naročito povodom rata velike zadaće, jer treba da financijalno omoguči što uspješuije priprave za zastupanje interesa židovskog naroda n a mirovnom kongresu. Tko razumije duh vremena, podupirat će izdašno cijonistički centralni fond. Z. O. cijonista južno-slavenskih zeraalja Austro-ugarske tnonarkije. Jiidischer Nationalkalender. Izašlo je treće godište ovoga po sadržaju i obliku ukusnoga godišnjaka. Obiluje zanimljivim člancima o aktualnim pitanjima. Donosi takodjer historijske radove i sastavke, koji se bave literaturom i umjetnosti. Ovaj godišnjak zavrijedjuje, da ga nabavi svaki svijesni Židov. Adresa: ~VerlagJiid.Zeitung“ Wien 11./I. Zirkusgasse 33. Cijena K 3'Bo.

Židovsko pitanje.

Izjava socijalistič. vodje Camilla Huysmans-a. Glavni tajnik medjunarodnog socijalističkog ureda u Stockholmu i vodja Holandijsko : skandinavskog odbora dao je nekorn novinaru izjavu, koju prenašamo iz berlinskog lista »Jiidische Rundschau«. »Ja nijesam jedan od onih socijalista, što misle, da se narodi moraju stopiti medjusobno. Naprotiv mislim, da svaki narod mora dobiti pravo na samostalni razvitak svojih sposobnosti, svoje kulture, jezika i t. d. To vrijedi i za Židove, koji su takodjer narod. Židovima Rusije mora se dati pravo, da svoja nacijonalna pitanja autonomno riješavaju. Uništenje jedne nacijonalne kulture štetonosno je za socijalizam i čovječanstvo. Razumije se, da nacijonalizam ne smije biti pretjeran. On se ne . smije izroditi u šovinizam. Nacijonalizarn i internacijonalizam moraju djelovati zajednički, jer njihov razboriti razvitak imade isti cilj. Sto se tiče židovske pales t i nske ide j e, to ne vidim, da bi bilo protiv nje argumenata. Ako jedandio židovskog naroda izjavljuje, da je normalni razvitak narodnog života i kulture moguć samo u vlastitoj zemlji, u Palestini, što je sasma vj'erojatno, tada ne vidim razloga, zašto da ne bismo pomogli ostvarenju ovog ideala. A to nije niti najmanje nemoguće. Novi vijek stvorio je još veća čudesa. Radi se samo o tome, da li židovski narod raspolaže još s dovoljno nutarnjih sila za ostvarenje ovog ideala. Čini mi se, da on posjeduje te sile. Svakako je nemoguće naložiti jednoj skupini, da nestane, ako ona to ne želi i svedjer nove puteve traži, da nastavi svoj nacijonalni razvoj. Činjenica, da cijonizam do sada još nije ostvario svoj cilj, još nije nikako dokazom neprovedivosti. Dabome, ovo je pitanje, koje se najviše tiče samog židovskog naroda«. Lav Tolstoj o pokrštenjacima. . . . ~Ne volim Židove, hoji se trude, Jcako hi dokazali svijetu, da nijesu više Židovi. Prvo, jer im to ne vjerujem i drugo, ne trpim ih, jer se odriču onoga, što bi im moralo biti milo i drago u . . .

STRANA 6.

»Ž 1 D O V» (HAJEHUDI)

BROJ 1.