Židov

»Iznenadjeni noticom, koja je izašla u 3. broju Vašeg cij. lista, uslobodjujemo se primjetiti slijedeće: Nijesmo htjeli, da ta vijest dodje u javnost prije nego li je cijela stvar uredjena. Pošto se je ali dogodilo protivno, to potvrdjujemo, da je nekolicina koprivničkih Židova pokrenula tu akciju, e bi se osigurao budžet bogoštovne općine. No ne stoji, da je predbježno osnovan fond od 50.000 K u tu svrhu, jer svotu ne ćemo i ne možemo odrediti, pošto će se fek sakupljanjem dobrovoljnih prinosa pokazati veličina iste. Srdačna hvala, da ste se zauzeli u Vašem cij. listu za našu stvar, kao i za uvr tenje ovih redaka. Apeliramo na bivše članove koprivničke bogoštovne općine, kao i na djecu bivših naših članova, da se kojim prinosom sjete naše akcije.« Pretplatnicima! Upozorujemo pretplatnike i dopisnike lista i darovatelje Ž. N. F., da adresa za pisma i druge pošiljke nije više Bregovita ul. 5 polukat.

Širom svijeta.

Povratak bjegunaca u Galiciju, Izdan je nalog za povratak bjegunaca istočnih Židova, koji bijahu smješteni u zapadnim pokrajinama Austrije. Siromašni bjegung žudno su iščekivali čas povratka u zavičaj, koji sada tužno izgleda: Neobradjena polja, razrušene zgrade, garišta, opljačkani domovi, mrtvilo u prometm obrtu i trgovini, to je današnja slika njihovog zavičaja. U ovakovu se pustoš vraćaju bjegunci. A država im još oteščava položaj. Ne dobivaju potpore, koje potrebuju sada, kad im valja osnivati nove egzistencije. Prepuštaju ih sudbini. Nastaje pitanje: Što će biti iz njih? Da ne bi ovi bjegunci, ta Sirotinja, koja se sastoji ponajviše od staraca, žena, djece i bolesnika, zapali u najveću bijedu, posredovali su kod najviših oblasti zastupnici Straucher i Reizes i drugi još u interesu bjegunaca A i u. odborima i plenarnim sjednicama carevinskoga vijeća iznešene su pritužbe 1 zahtjevi sa svrhom, da se olakša sudbina bjegunaca. Hrvatski zastupnik govori u ime Zidova. U sjednici carevinskoga vijeća, dne 16. listopada 1917. govorio je i hrv zastupnik Dr. Laginja o pitanjima bjegunaca. Zauzeo se u prvom redu za dobrobit bjegunaca Hrvata i Slovenaca. Konačno je izjavio u ime židovskih zastupnika, koji ne mogahu doći do riječi, da je židovsko pučanstvo sa zahvalnošću popratilo odlučne mjere ministra unutarnjih poslova, u korist žid. bjegunaca, koje uklanjaju iz Pešte. Židovski kongres u Rusiji. Veliki organizacioni odbor, koji pripravlja saziv kongresa svih Židova u Rusiji,sastoji izzastupnika ovih skupina: 9 cijonista, 5 bundista, 4 udružena socijalista, 4 ortođoksa, 4 zastupnika pučke stranke, 3 poalecijonista, 2 narodne skupine, 4 demokratske skupine, 2 narodne stranke i 4 izvanstranačka zastupnika. Ovako sastavljeni odbor zaključio je, da se kongres ima održati za ’ vrijeme, sastanka svemske konstituante. Delegati za kongres biti će birani na temelju općega jednakoga, tajnog i proporcijonalnoga prava glasa. Aktivno i pasivno pravo imadu svi Židovi Rusije, bez razlike spola, ako su stariji od 20 godina. Rusija za ravnopravnost Židova u Rumunjskoj ! Glavni izvršitbeni odbor radničkoga i vojničkoga vijeća izdao je naputak u svezi s mirovnim pitanjem. Se-

dma točka naputka glasi: Rumunjska se uspostavlja u istim granicama ... Svečano obećaje, da će provesti članak 3. berlinskoga ugovora o ravnopravnosti Židova. Židovsko pučanstvo Vilne za cijonistički program. Uprava svih bogoštovnih općina i dobrotvornih uredaba velike židovske naseobine u Vilni (Litva), upravila je na akcijoni odbor cijonističke organizacije dopis, u kojem izjavljuje svoj pristanak uz cijonistički program. Dopis, koji je potpisan po nadrabinu Rubinsteinu, završuje s ovim riječima: Neka svemogući pošalje što prije spasenje našem narodu bez domaje, neka s uspjehonf blagoslovi naša nastojanja za povratak u Svetu zemlju.« Progoni Židova u Rumunjskoj. . Židovskom dopisnom uredu u Stockcholmu javljaju iz Petrograda: U ruskim novinama nalaze se strašni opisi očevidaca o rumunjskim progonima Židova. Ruske su organizacije uzalud protestirale protiv ovih progona kod ruske vlade. Optužuju Rumunje, da sustavno istrebljuju Židove tako rekući pod vodstvom vlade. U više gradova bilo je pravih pogroma. Osim toga priječilo se smještenje ranjenih židovskih vojnika u javnim bolnicama i zabranjivalo se prodavati Židovima živežne namirnice. Budućnost Palestine. Dopisnik Pester Lloyda javlja 19. listopada iz Haaga. U listu »Marichester Guardian« izašao je članak o budućnosti Palestine. Uvaženi ovaj engleski list preporuča preobrazbu Palestine u židovsku država i to pod kontrolom svih vlasti, koje bi tada mogle imenovati upraviteljem zemlje, Englesku ili još prije Ameriku. 15 konferencija cijonista Kanade. U Winnipegu održana je nedavna 15. godišnja konferencija kanadske cijonističke federacije. Iz 77 gradova došlo je 314 delegata. Gubernator pokrajine Manitobe pozdravio je osobno konferenciju, a mini" star predsjednik Kanade, Sir Robert Borden brzojavno. Isto tako je britanski državni tajnik vanjskih poslova i bivši ministar Sir A. Balfour poslao konferenciji svoje pozdrave i izražaj »dubokih simpatija za cijonistički pokret«. Konferencija je pod ravnanjem Clarence 1. de Sola, koji je već 20 godina predsjednikom federacije prihvatila su razne rezolucije, koje se odnose na organizaciju Židova, odgoj mladeži i savremeni rad u korist stradalog židovskog pučanstva ratujućih zemalja i ostvarenje, židovskih zahtjeva za domajom u Palestini! Na konferenciji govorili su i neki odličn gosti: ministar Johnstohn, zatim dr. Šmarja Levin u ime užega cijon. akcijonog odbora i dr. Bencijon Mossinsohn u ime američkih cijonista. Antisemitski izgredi u Tunisu, Listovi javljaju o velikim izgredima protiv Židova u francuskoj koloniji Tunis. Rulje su plačkale dućane, i zlostavljale židovsko pučanstvo u gradovima Tunis, Biserta, Suša i Sfaks. Kod tih izgreda sudjelovali su i vojnici. Potanje vijesti dosada nijesu stigle. Indepedent Order Brith Shalom koji broji u preko 100 američkih gradova oko 50.000 članova izjavio je, da će podupirati cijonističke težnje. Američki Židovi protiv gospodarstvenoga rata. Poznati bankar Jakob H. Schiff u zajednici s uglednim ličnostima židovsko-američkoga javnoga života upravio je na englesko-francusko povjerenstvo dopis, u kojem se izjavljuje protiv gospodarstvenoga rata, nakon mirovnog utanačenja. Židovski narodni fond.

Iskaz za jugoslavenske ženile austrougarske monarklje. Adresa: Ž. N. F. Zagreb Petrinjska ul. 22. Za novce: „Banka za trgovinu, obrt i industriju 11 za tekući račun ~Ž. N. F.“ Unišlo od 27. 9. do 25. 10. 1917. Hrvatska Slavonija i Dalmacija. Opći darovi: Koprivnica: Sakupljeno po Milanu Schejreru: Vilim Griinvvald K 12. ; Jacob Mayer K 12--; Milan Scheyer K 10.—; Leopold Hirschl K 10.-; Izidor Hiischl K o - ; Samuel Hirschl K 3—; Jacob Scheyer K 2.—; Max Grosz K 3. ; Rudolf Schvvarz K 2. - ; Milan Fuchs K 3. -. Boručnik Jul. Maylander K 3.—; Julia Griinberger K 3. ; Josip Kartis K 2.-. Ukupno K 70.—. Zagreb; Milan Weisz K 10.—, Josip Ađler K 10.-. Ukupno K 20.-. Osiek: Sabrao Leopold Singer. Umjesto vijenca na odar S. A. Weisza darovali Ervin Krausz K 20 —, Otto Krausz K 20.i Johana Krausz K 20.-. Sabrao Dr. Simon Unga>, nadrabin uz jednu gospojicu K 50,—. Ukupno K 110. -.Ze m u n : Sakupio Vitaiis Becherano a darovali: Moise 5. Aron K 10.—, Samuel B. Avram K 10.—. Josef L6wy K 5.—, a u sefardskom hramu na Jomkipur Moise B. Aron K 10.—, Samuel Avram K 10.—, Josef Lewy K 5.—. Ukupno K 50. . Samooporezovanje: Zagreb: Clara Barmaper-Jacobi K 2.—, Mirjam VVeiller K 4.—. Ukupno K 7.—. Sabirni arci: Zagreb: Na dječiji sabirni arak sakupio Zlatko Fischer K 9.20, na sabirni arak za darivanje zemlje sakupila Frida Lausch K 59.—. Ukupno K 68.20. L ud b'reg ; Sakupila Leontina Hirsch <ohn K 63 —. Ukupno K 63.—. Škrabice; Zagreb: Herman Liicht K 42.—; Ukupno K 42.—. Zemun; Ignaz i .Žiga Szemnitz K 4.80. Ukupno K 46.80. Maslinova drva: Zagreb: Po Adolf« Lichtu; A. Radjenović na ime Dr. Gjirgje Gjorgjevića K 10.—. Ukupno K 10. —. Bjelovar; Grete Hirsch na smrtni dan Herzla K 10.—. Ukupno K 10.—. Zlatna knjiga; Zagreb: Matija Freund prigodom 10 godišnje proslave n egove tvornice cigaret papira K 240.—, Na ime Benot Ziona na večeri u oči Jom Kipura (priredjeno po društvu „Benot Zion‘) dar; vala dva zarobljenika K 20 - -. Sakupljeno na izletu „Benot Ziana“ na ime „Benot Zion“ K 5.E0. Ukupno K 265.20. Darivanje z era 1j e : Z ag r e bßegina Fleischacker darovala na ime svoje majke Rozalije Dreissiger 1 dunam K Sabirni arak Hermana Lichta sabrano K 11.—. Ukupno K 66.—. Vrginmost; Linka Pisker K 50.—, Lila Pisker K 50.—. Ukupno K 100.- Evakuirani Židovi; Zagreb; Po Adolju Lichtu: Julio Gerber (BrckovIjani) K 10.— , Ladislav Gerber (Ružvica) K 10.—, Josip Hirschl (Podolje) K 10.—, Josip i Aleks Szemnitz na dan smrti svoje majke Panike Szemnitz K 5.—, Karlo Recjmitzer K 2. —, Ružica Rechnitzer K 4.-. Ukupno K 51. ; Koprivnica: Po Mordehaiju R. gelatschesky: Birnbaum K 2.—, Fischbein K 4‘—. Ukupno K 6.—. Pionirski prinos: Zagreb. Bela Poilak umjesto vijenca na odar Gustava Weinberger K 25.—, Ukupno 25.—. Za Palestinu: Bjelovar. J. Hirsch prigodom promocije njenog zarnčnika. Sakupljeno po Greti Hirsch K 10.—. Ukupno K 10.—. Roba: Zagreb. Ured Ž. N. F. K 4j.25. Ukupno K 45.25. Gaj Junaka ~Bargiore“: Simon Spitzer K 10. Ukupno K 10.—. Sveukupno K 1033.45. Bosna i Hercegovina. Opći darovi: Sanski most. Gjojica Levi K 25.—, Ukupno 25. -. Brčko: Po Leonu Katanu lsak S. Alkalay K 10.—; Ukupno K 10.—. Samooporezovanje; Sarajevo. Jacob Ast K 4.—, Abracham S. Arst K 2.-, Filip Fritzhand K 2.—. Ukupno K B.—. Škrabice: Prij'edor: Po Gustavu Seidemanu: Jeanette Stern K 30.17, Rut Seideman K 21.24. Šandor Memorach K 14.—, Arpad Weiller K 5.87. Ukupno K 71.28. Banjaluka: Po Peppi Poljokan,- Peppi Poljokan K 38 80. Neia Poljokan K 30.50, Društvo „Kadimah" « 26.60, Sarina Nachmijas K 24.6), Sari Poljokan K 13.-, Theo Weisž K 8. , Bukica Nachmijas K 7.80, Rašela Poljokan K 7.30. Ella Herzler K 6 40, Ella Poljokan K 5.20, Hilda,Zaloszer'K 30.—. Ukupno K 170, Maslinova drva; Banjaluka. Za dva drveta u Herzlovom gaju na ime rab. Kellera daruju u znak zahvalnosti njegove učenice Peppi i Flora Poljokan K 20.-. Ukupno K 20.-. , Zl ? tn . a knjiga; Banjaluka. Na ime J. Thana Staribar. Po kapetanu Riemeru od Simona Deutscha, Magyarigen K ICO.-. Za oktadu Peppi Poljokan i rab. Kellera K 10—, Lt. Levi za vrijeme svog boravka na dopustu K 10. Ukupno K 120.—. Darivanje zem I j e ; Tuz 1 a. Leo Zaloszer K 100.—. _ , Evekuirani Židovi; Sanskimost Ester Levi K 20.-. Ukupno K 20.—. Derventa: Sarina Baruch K 22.—. Ukupno K 566.28. Hrvatska, Slavonija i Dalmacija K 1033.45. Bosna i Hercegovina . . . K 566.28. Sveukupno K 1509.73.

BROJ 4.

»ŽIDOV« (HAJEHUDI)

STRANA 7.