Židov

Biblioteka žid. narod. fonda.

Glavni ured Ž. N. F. u Haaga (Nizozemska). Heulstraat 5. izdao je posljednjih godina osim opsežnih svezaka pod naslovom ; »Erez Israel« još i nekoliko knjiga i knjižnica, koje se odlikuju prikladnom sadržinom i upućuju u ciljeve i metode rada Ž. N. F. Izdanje ove Z. N. F. biblioteke nijesu samo sredstvo za propagandu, već su to dragocijeni prilozi za modernu' nauku o gospodarstvu. Zato su podobne da naidju na zanimanje i izvan cijon. krugova medju stručnjacima bez razlike narodnosti. Socijolog i nacijonalni ekonom naći će u knjigama Ž. N. F. biblioteke krasne primjere postepenog ostvarenja nekih socijalno- ekonomskih idejala. Zahtjev, da zemljište mora postati vlasništvom zajednice, koju cijonisti na socijalno-etičkom temelju grade u Palestini 1 metode, kako se ovaj zahtjev može ostvariti u okviru cijon. naseobene politike to je glavni sadržaj vrlo pregledno i jasno pisanih knjiga i knjižica. Svraćamo pažnju naročito na ova djela ; 1. Dr. Franz Oppenheimer: Gemeineigenthum und Privateigenthum an Orund Und Boden. 2. Dr. Franz Oppenheimer: Oenossenschaftliche Kolonisation in Palestina. 3. Ing. agr. J. Oettinger: Methoden und Kapitalsbedarf jiid. Kolonisation in Palestina. 4. * * * Der Herzlvvald. 5. Adolf B 6 h m : Der judische Nationalfond. Ova djela dobivaju se kod povjereništva Ž. N. F,. u Zagrebu. Petrinjska ul. 22. Cijene; Knjige pod tekućim brojem 1, 3 i 5 stoje K 3. —, knjižice pod brojem 2 i 4 stoje 50 fil. uključivo poštarinu. Novac ’se šalje unaprijed. Povjerenici, nabavite si ove knjige i dajte ih i drugima na čitanje.

Upozorenje.

Povjerenici I Izrežite iz „Židova 11 sve članke, sve pozive, upozorenja i upute, što se odnose na Ž. N. F. Držte izreske u redu, načinite si za njih katalog, register. koji će Vam omogućiti, da u slučaju potrebe odmah nadjete ono, što tražite. Ako tako postupate, moći ćete se od vremena do vremena posluživati s tim izrescima iz „Židova" u vašem radu za ~Ž. n. f.‘‘. Svakako treba da naše upute vrlo točno čitate i dobro poznajete, da ne moramo u velikom broju listova na pojedine povjerenike neprestano opetovati ono, što javno najedamputa govorimo svim povjerenicima putem naših objelodanjenja u „Židovu". Svaki broj „Židova" treba da smatrate sastankom svih prijatelja, a osobito povjerenika Ž. n. f„ koji vijećaju o tome, što upravo treba da se učini. Same rasprave ne izlaze u „Židovu", nego se objelodanjuje samo t zaključenih sastanka, direktive uprave ~Ž. n. f.“ Ti zaključci vežu sve povjerenike i svi treba da odmah pohite, da te zaključke što brže i što bolje provedu.

Judischer Nationalkalender

Almanach auf das Jahrs679; izađi će ovih dana u nakladi Jiid, Zeitung Wien, 11. Zirkusgasse 33. Razašilje se samo pouzećem ili ako se plati unaprijed. ===== Cijena K 5 20. =====

Dar spomendana smrti.

Osim darivanja maslina i zemlje, te upisa u zlatnu knjigu na dan smrti milog pokojnika, opstoji još jedna lijepa uredba, kojom se takodjer izkazuje trajna počast pokojnicima. Ona se sastoji u tome da se daruje Žid. nar. tondu petsto kruna (K 500‘—) za „Dar spomendana smrti* (Jahrzeitsspende). Primitkom ove svote obvezuje se glavni ured N. Ž. F. da če kroz 70 godina, svake godine na dan smrti (Jahrzeit), zasaditi na ime preminulog po jedno drvo u Herzlovoj šumi u Palestini. Osim toga će svake godine doci oglas o tome u novine. Darovatelji svote od K 500 - — dobivaju nadalje kao potvrdu ukusno i umjetnički izradjeni tradicionalni „Mizrah ‘, na kojemu su zabilježene obljetnice dana smrti. Ova je misao kadra, da u većoj mjeri poveća prihode, koji služe za sadjenje drveća u „Herzlovoj gumi". Rok, kada će se moći iz dohodaka Herzlove šume vući korist za svrhe škola i drugih kulturnih uredaba u zemlji otaca, time će se približiti. Stoga neka svi prijatelji Ž. N. F. a naročito povjerenici, porade živo oko toga, da i u našim krajevima Židovi, u počast svojih milih pokojnika, daruju Ž. N. F.-u za lijepu uredbu, koja je posve u skladu s tradicionalnim židovskim osjećajima za „Dar spomendana smrti" (Jahrzeitsspende). Darovatelje valja uputiti, da priopće takodjer jevrejsko ime i dan smrt. pokojnika. Širom svijeta.

| Dr. Moriz Gudemaiin~i Poslije 56 godina blagoslovenoga i plodonosnoga djelovanja umro je Dr. Moric Oiidemann nadrabin izradit, bogoštovne općine bečke u 84. godini života. Cijeli mu je život bio posvećen židovstvu i znanosti. Pisao je djela u obranu židovstva protiv predra suda inapadaja, a bio je i odličan govornik. Židovsko pučko sveučilište. U Kijevu je 9. jula otvoreno pučko sveučilište, na kojem će se predavati židovskim jezikom (jidiš). Prvo je predavanje bilo o temi; Historijski putevi mo eme židovske kulture. Židovska deputacija iz Turkestana. Židovi Turkestana poslali su deputaciju u Moskvu, da u boljševičke vlade zatraže zaštitu protiv zuluma progromista. Kad dodjoše pred pučkoga povjerenika Čičerina nijesu se mogli s njirtie nijednim jezikom sporazumjeli. Tada nadodje jedan činovnik i zapita jednoga člana deputacije jevrejskim jezikom: »Haivri atš ?“ (Jesi li Židov?) a ovaj odgovori: ~Ken“ (Jeste). Sada se je deputacija u jeziku biblije izjadala, a spomenuti činovnik bio je tumačen. Židovski bjegunci u Aleksandrijl. Kada je buknuo rat izmedju Turske i an- , lante otišli su veoma mnogi palestinski Židovi u Egitat i to u Kairo i A'leksandriju ne htijući prijeći u tursko podanstvo. U Aleksandriji ima ih do 5000, a žive u barakama u posebnim logorima. Svaki logor ima sinagogu, školu sa jevrejskim nastavnim jezikom i kupalište. Higijenske su uredbe upravo uzorne. Mnogi su se već povratili u domovinu, a ostali željno očekuju čas, da se vrate. ,

Židovi u Japanu. Za vrijeme rata došlo je do osnutka žid. općina u Japanu. Radi obustave prometa preko Europe, prebačen je put iz Rusije za Ameriku na daleki istok. Danas se promet obavlja preko Japana, što je imalo za posljedicu, da se tamo naselilo nešto židovskog pučanstva. Tako su nastale općine u Kobe i Jokohama. Židovsko pitanje u Finskoj. Uza sve dogodjaje i prevrate, koji su se u zadnje vrijeme u Finskoj odigrali, nije židovsko pitanje u Finskoj još riješeno. Danas postoje za Židove sva ograničenja i iznimni zakoni. Kada je u Helzingforsu došla do vlasti crvena vlada, obećala je Židovima ravnopravnost u najkraće vrijeme. Poslije pobjede bijele garde zabačena je zakonska osnova o ravnopravnosti Židova. Za vrijeme revolucionarnoga pokreta teško su trpili Židovi u Finskoj, jer stanuju u gradovima, u kojima su bili najkrvaviji nemiri. Peter Rosegger i antisemitizam. Da je i ovaj pjesnik s gnjušanjem govorio o antisemitizmu, svjedoči ova njegova izjava: »Silno mrzim bezsavjesno i odvratno huškanje protiv Židova, koje se provodi danas osobito u velikim gradovima« (1893). Amerikanski ministar za javne radnje, Židov. Reuter- javlja iz New'torka: Jedan od vodja američkih cijonista, profesor Felix Frankfurter, imenovan je ministrom za javne ratne radnje. Židovska narodna banka. Žid. kolonijalna banka, najglavniji financijalni instrumenat cijon. organizacije, dobila je od engleske vlade dopuštenje da izda 100.000 novih akcija. Savez židovskih umjetnika. Osnovan je nedavno u Zurichu sa svrhom, da okupi u jedno kolo židovske umjetnike i da pođup’re žid. umjetničke interese. Italija za cijonizam. Talijanska poslaništvo u Londonu izjavilo je po nalogn ministra vanjskih posala Sonnina, da će se talijanska vlada rhnogo truditi, e bi olakšala podignuće židovskog narodnog središta u Palestini. Ujedno ističe, da se time ne dira u pravni i politički položaj Židova u ostalim zemljama.

Židovski koledar.

6. rujna 1918. Erev Roš-Hašana 7. „ ~ Roš-Hašana, 1. tisri 5679. 8. „ „ 2 dan Roš-Hašane, 2. tišri 9. ~ Com-Gedalja, (post) 3. tišri 15. „ „ Erev Jom-Kipur, 9. tišri 16. „ „ Jom Kipar, 10. tišri 20. „ „ Erev Sukot, 14. tišri 21. i 22. Svečanost sukota 15. i 16. tiš. 23. do 26. „ Polublag. Sukota, 17. do 20. 27. „ „ Hašana-Raba, 21. tišri 28. „ „ Šrnini- Aceret, 22. tišri 29. „ „ Simhat-Tora, 23. tišri

lE2a.cib.el IHlazar -A.l"bert JD. IKIa jc n član t. t, Daniel & A. Kajon, Sarajevo zaručeni. Oračanica (Ini 5678. aust 1918; Sarajevo

Dr. Ljudevit Schein otirario je Siju odujetnidku pisarnu u Pakracu.

STRANA 6.

»ŽIDOV« (HAJHUDI)

BROJ 17