Židov

Izjave o židovskom pitanju.

Henri Nathansen o židovskom pitanju. Poznati danski pisac i dramaturg Henri Nathansen, čiji je senzacionalan govor u cijonističkom smislu, prigodom pogroma protiv Židova u Galiciji, u nakladi kjöbenhavskoga - cijonističkog b roa u vile jezika izišao, objelodanju e u najotmjenijem danskom časopisu „Vor Tid“ raspravu, koja odaje oduševljen izraz simpatija za politički cijonizam. U neobično oštrom i radikalnom obliku iznosi nacijonalni problem za zapadno židovstvo. Umjetnik bira formu dopisivanja medju dvojicom prijatelja. koji se razilaze radi svoga 'držanja prema židovstvu. S jedne strane imademo p:ed sobom tip asimilirane g zapadnog Židova, koji imade samo jednu želju: ostati neepažen. Vcč ga uznemiruje pojavljivanje židovskog pitanja. Mir očekuje samo od iščezavanja i zaronjivanja. Vječna samozataja, nervozno prisluškivanje o postupku s njim sa sirane nežidovske okolice uvjetuje konačno razrovank duševni život, rascjepkanje čitave ličnosti. Njegovo neumorno nastojanje, da bude od svoje nežidovsl<e okoline primljen kao jednakovaljan član, dovodi ga do potpunoga svijesnoga žrtvovanja svega židovskoga i i čovječnoga u sebi. Jedna ga nada drži: da če doći vrijeme, kad će ga njegova okolina priznati i pustiti na miru. Nemilosrdno razara njegov židovsko nacijonalni prijatelj sve njegevc osnove. Razvij« sve velike probleme židovskoga naroda, da mu dokaže, da je sanjar na javi, kome posve ne dostaje pojam narodnosti. Samo po narodnosti može sa kao član zajednice domoći duševnoga sklada i slobode. Sitničavi, materijalizmom vodjeni duh zapadnih Židova, jadna ie pojava prema velikom boju za oslobodjenje, koji biju milijuni ugnjefenih podjarmljenih Židova. Izobraženi zapadni Židov ne opaža, da u ovim masama leži njegova sreća. Osiobodjenjc ovih narodnih masa je tako veliko i .čovječno djelo, da svaki Židov, koji teži za unutarnjim oslobodjenjem, za harmonijskim preporodom, mora unutar njih tražiti i naći svoj spas. Henri Nathansen pušta, da zapadnjački branič židovskonacijonalne preporodne ideje kaže ovo: „U ovoj borbi moramo zauzeti stajalište za riju ili protiv nje. TI i ja, i svaki Židov bez razlike. Borba se kreće u prvom redu oko uspostave ili uništenja naše narodnosti. Mnogi će se još u zgodan čas ustegnuti od borbe, umorni zbog vječnoga nemira, poradi židovskog pitanja, dvostruko nervozni pred budućnosti, koja vodi pitanje iz stadija diskuje k stadiju rada. Židovi će zapada u gustim gomilama rastrgati i posljednu slabu vezu, koja ih još tradicijom ili pijetetom veže o židovstvo. .Njihov će se trag izgubiti u pijesku i bit će izbrisan. Židovsko pitanje neće više uznemirivati rjjihovc potomke, njihova je židovska svijest ispaljena . bol ]» utišana, rana izliječena, Drugi če, svako u svojoj domovini, najboljom voljom i umijećem sudjelovati u borbi za uskrisenje naroda i njegovog prava. Za aticanje zemljišta u njego/om nutarnjem značenju: za kulturni i Idealni razvoj našega naroda. Za sricanje zemljišta u vanjskom smislu: osiguranje za nas »ve, moralno, socijalno i nacijalno, gdjegod živjeli i obitavali. Što se mene riče i ne-

brojeno mnogo drugih, lo se židovsko pitanje neće maknuti time, da se prerežu niti. Polako ćemo kušali, da ih ponovno spojimo, jače i jače, do unutarnje veze od čovjeka do čovjeka, od zemlje do zemlje. Nije to samo pitanje egzistencije jednoga naroda, već je pitanja preporoda, njegovog povratka k izvoru njegove osebujnosti i kulture, da bude opet slobodan i da u podpunom miru stigne na vlastitom putu do vlastitog cilja. Onda i samo onda imat će mir, d kojem si Ti govorio. Onda i samo onda dobit će ime Židov duboki i čisti zvuk, a židovski će narod nakon godina robovanja medju narodima uzdići svoje vedro obličje veseljem j samopouzdanjem- Istom onda je židovsko pitanje riješeno“. Češki glas o cijonizmu, Filozof i biolog E. Rabi piše u jednom pismu: Prednost je cijonizma, ,što hoće da suzbi-ja plahost i samoponiženje Židova. Iz izjava i govora uglednih Ceha i prije rata, razabire se, da su skloni cijonizmu. Češki antisemitizam je samo (?) surovi izražaj pre' ziranja onih Židova, koji se sami ne poštuju i ne žele biti ono što zaista jesu. Madžar o cijonizmu. Vodja gradjanske stranke, Lovaszi, izjavio je dopisniku Telegraaf-a slijedeće: Cijonistički pokret, koji teži za osnutkom židovska Palestine, vrlo nam je simpatičan. Za trajanja rata bili smo odijeljeni od ostalog svijeta i čuli smo vrlo malo o židovskim legijama, k-je su se u Palestini borile za oslobodjenje svog naroda. Utjecaj Židova u Ugarskoj snažan je, pa je razlog, zašto nisu u većoj mjeri skloni cijonizmu. Po svoj prilici se boje, da bi im cijonizam mogao oslabiti jaki socijalni položaj. Saopćenje povjereništva žid. narodnoga fonda.

Ni dva mjeseca nisu još prošla, kako smo se sastali i sporazumili o tome, da treba sakupljati - što ve'će svote narodnome fondu. Izgledalo je u prvi mah, da su svj shvatili, veliku važnost narodnog fonda. Prinosi su bili prilično veliki,_i ako još daleko ne tako veliki, kakvi bi zapravo morali biti. Svaki sumišljenik neka se stavi sam pod savjesnu autokritiku i uvjereni smo, da će uviditi, koliko god je on dosada cfoprineo za našu stvar, da je sve to malo. -N e dijelite narodnome fondu milostinje, već ispunjavajte svoju duž-' n o s t. Ma kakva se potrebna akcija poduzela, bila kao akcija za žrtve pogroma, organizaciju i t. d., narodni fond ne smije, da osjeti štete, jer inače niste taj novac Vi darovali, nego gaje darovao narodni fond. Dosad smo sakupili u 1919. godini K 66.000. Zar ta svota nije upravo smiješna» kad pomislimo, da u našim redovima ima ljudi, koji su i sami mogli tu svotu darovati, a kraj toga bi još uvijek ostalo i za njih još previše. Ali još nije kasno. Purim je pred vratima. Sve zabave neka budu pod lozinkom: jedan dio čistog prihoda u korist narodnog fonda! Ne mislite odviše na gaiutske jnstitucije, Već imajte na umu, đa ako vas čežnja ne vuče onamo, ima naše braće, koje ne vuče samo čežnja, nego ih tjera gorka zbilja. Kad biste uvijek na tu jadnu braću svoju

mislili, mnogo bi nam lakše vaša vrata otvarali. » Za Purim povest ćemo akciju nahle. (zemljište za naseljenje jedne obitelji.) Svaka nahla stoji K 5000 - —. Vi koji možete, darujte čitave nahle, a vi ostali uplatite vas više je.dnu nahlu. Pokažimo ovom prigodom, da nismo samo cijonisti na riječi, nego da smo cionisti i na djelu.

Javna blagodarnost.

Prilikom prvog u zloj uspomeni ostaloga upada austro-ugar. vojske u Šabac, razneta je i opljačkana jevtejska sinagoga. Posle izvesnog vremena upravi je došlo do znanja, da se jedan najbolji oltarski zastor (Parohet) nalazi u rukama uprave Jevrejske opštine, u Vršcu, koja nam je odmah izjavila svoju gotovost da nam i>ti preda, i prilikom predaje obavestffa nas je da je pomenuti zastor našao na uli.ci g. poručnik „Mister Peter“ i videći da je to jedna fina crkve,na stvar, uložio je sav svoj trud da ga doturi do Vršca i preda u ispravnom stanjy upravi tamošnje opštine. Dirnuti tolikim požrtvc vanjem kako g. Petera tako i uprave sinagoge vršačke, ovdašnja Crkv.-školska jevr. opština oseća se pobudjenom, da ovim putem najsrdačnije izjavi svoju jbiagodarnost g. Peteru i pomenutoj upravi. Molimo u isto vreme i svakog drugog da javi ovoj opštini, ako bi još kakva stvar ovd. sinagoge bila pronadjena, na čemu će uprava biti' blagodarna. Za crkveno-jevrejsku sinagogu U Šabcu. Član uprave: Aron Almuzlino.

Oglas natječaja.

Kod židoske bogoštovne općine u Travniku otvara se natječaj na mjesto vjeroučitelja, koji mora uz to da zastupa i rabinera Natjecatelji moraju svakako poznavati perfektno hebrejski i srpskp-hrvatski jezH'. a mogu biti i Aškenazi ako šu u stanju moliti besprikorno prema sefardskom izgovoru. Ponude sa opširnih podacima o osobi natjecatelja, njegovim naukama. dosadašnjem službovanju i zahtjevima, neka se šalju na židovsku bogoštovnu općinu u Travnik. Eventualni putni trošak platit će se samo onim, koji budu pismeno pozvani da dodju u Travnik. „ Travnik, dne 20. Januara 1919. 19. •Sebat 5679. •

STRANA 6.

~Ž I D O V“ (HAIHUDI)

BROJ 8

ZiDousKfl mßoimčKß i obrtna Bunim d. d. TUZLA. Otpočela je svojim radom dne 1. februara I Q I9. te će otvoriti dne 1. marta iste godine svoju filijalu u Bjelini. Obavljaju je svi bankovni poklovi. Naročito ;; robno odijeljenje! ;: - Za p. n. publiku najpovolniji uslovi i najkulantnije provedenje sviju naloga. Telefon interurban 122.

SAKUPLJAJTE SHS MARKE U KORIST ŽIDOV. NAROD. FONDA