Židov

ratizma, a na najširoj demokratskoj osnovci. Nakon toga razlaže govornik, s kojih razloga Račini odbor dojako nije pristupio političkom organizovanju, pa ističe naročit», da su uspjesi židovskoga na redat u Pajrizu morali biti sačekani, e da se prema njima orijentiramo i da naim budu snažnom polugom za istupanje, nadalje da treba prije svega da zadobijemo slobodu agitovauja osobito' u Vojvodini, za koju je već zatražena dozvola vlade. Razlaže, što se u tome pogledu učinilo i čita izradjeuu osnovu za provedenje narodne organizacije u svrhu saZova jednoga narodnoga kongresa. Osvrćući se na sarajevske zaključke na tkoncu osobito naglašava potrebu očuvan jal čistoće naše narodne mMi i završujo nagflašujući, da je jedino jedan opći kongres moguća forma, e da zaštup uicima 'židovskoga uarcdai dadne legitimiitet. Nakon tega govorili su još gg. Seid em a nn i dr. P i n t o, našto konferencija prihvaća jk) referatu dra. L i c b t a prijedlog Radnog odbora, a. da - . Hermann izražava! priznanje Radnome odboru. o Nakon što je blagajnik, tajnik i nv daktor izvijestio o dojakošnjem radu Radnog odbora, raspravila su se neka važnija opća i cijonistička pitanja, naročito i. što se tiče našega saveza, čitrtie je sjednica ziar vršena. Umro. Naš ugledni suinišljenik gosp. Albert Bechnitzer, starješina tvrtke A. i C. Reclmitzer, umro je u 68. godini života, dne 16. marta u Bihaću. CaSt ' njegovoj uspomeni! Zagreb. (Borba za reformu izbornog reda u bogoštovnoj općini.) Du bi se što prije privelo riješenju pitanje izborne reforme u zagrebačkoj općini, pozvani su općinari na javnu skupštinu, koja je. održana u utorak prije podne n Metropolkinu. Skupštinu je otvorio dr. Gejza Frank, koji nakon pozdrava ističe, da je sadašnji izborur red općine zastario. Danas židovstvo radi na svpjoj renesansi i hoće dial radi na socijalnom i kulturnom polju, a žarište toga rada imadu biti) židovske općine. Današnja općina i njezini predstavnici nijesu shvatili dub vremena 5 nijesu dorasli zadacima sadašnjosti. Prema starom izbornom redu odlučuju o sudbini opčine liogataši, koji se, dakako ne mogu smatrati nosiocima javnog mišljenja pripadnika židovske općine. Pomanjkanje smisla za najvitalnije potrebe židovstva, karakteristična je upravo pojava natražujačkog današnjeg predstavništva. Židovi, koji će bolje vršiti svoju dužnost prema vlastitoj zajednici, neka unesu novi život u vodstvo općine, žene, koje su svojim radom na polju socijalnoan i filantropskom pokazale,, da zaindu što im je zadaća, neka jiostauu ravnopravni članovi općine. Ali samo žene, kojima je do rada, a ne do časti, biti će rado viđeni suradnici pri vođenju općinskih poslova. Drugi govornik, dr. Hugo K o n, „uvjerljivo tumači potrebu reforme izlmiiog reda. Veli, da novo vrijeme traži novu orijentaciju. Svuda se Židovi ističu svojim zdravim shvaćanjem za potrebe današnjeg vremena. Samo u općini svojoj oklijevaju s uvedenjem reforma!, premda dosadanja općina, ne može zadovoljiti nijednog naprednog Židov a 7 iz-

borni red ne dopušta svakom, koji ima sposobnosti i smisla za židovsko stvar, dal surađuje u općinskim poslovima. Izborni sistem je reakcijonaran i omogućuje samo stvaranje klike, koja proizlazi iz stanovitih slojeval Takovo stanje imade za posljedicu općeniti nehaj cpćinara za poslove općine. Skrajnji je stoga ča«, da se nađe lijek nezdravim prilikama u općini. Taj lijek može zasad hiti samo valjana izborna reforma, u kojoj neka budu provedeni ovi zahtjevi: 1. Imade se uvesti opće, jednako i tajno pravo glasa. 2. Kur’iailni sistem neka se ukine. 3. Svaki samosvojni član općine mora dobiti izborno pravo u židovskoj općini bez obzira na zavičajnost i državljanstvo. 4. Izborno pravo neka je properejorua 11no, jer i manjine moraju biti zaštićene. 5. Žene dobivaju aktivno i pasivno pravo. 6. Cenzus se ukida. Nakon obrazloženja ovih šest zahtjeva pročitao je dr. K o u rezoluciju, koja glasi: S razloga što dosadašnji izbom, red za zastupstvo u zagrebačkoj izraelitskoj l>ogoštovnoj opčini ne odgovara židovskom svaitanju o deinokratiičkom ustrojstvu židovskih općina, s razloga, što taj zastarjeli izborni red u svojem temeljnom načelu i u pojedinim ustanovi'(ina ne odgovara ni općem demokratskom naziiranju, s razloga što na osnovi tog zastarjelog i reakcijonog izbornog reda izabrano zastupstvo ne zastupa volju ogromne većine žid. općmara u Zagrebu, poziva se predstojništvo Zagreb, izr. bog. opć. da bezodvlaćno uzme u pretres i predloži kr. ženi. vlada na odobrenje novi izb. red, na načelu sveopćeg izravnog tajuog i propere, gflasai sa zaštitom manjine. ' Rezolucija jö prihvaćena jednoglasno, a zatim su /nazočni oi*Ćflniairi vlastoručnim potpisom potkrijepili svoje pristajanje uz rezoluciju. Kako stvari stoje,-većina općinara pristaje uz rezoluciju, pa mm nade, da će se doskora u općini raspravljati o promjeni izbornog reda. Zagreb. (Predavanje.) U jK>nodjeljak, dne 24. mralta predavao je gosp. đr. phU. I A 11 a r a c »0 ulozi židovskog naroda U svjetskoj kulturi«. Predavanje, prire■ djeno u dvorani »Kola- Vio je dobro posjećeno. Zanimljiva i umna razlaganja predavača zadovoljena osebujnim idealizmom, nijesu postigla očekivani učinak. Sisak. Dne 17. marta priredilo je »Židovsko omladinsko društvo Mak a boja - porimsku zabavu kao intimnu kućnu zabavu. Zabava je otvorena pjevanjem »Hatihve«. Iza pozdravnoga govora g. J u n g vv ir t a otpjevala je gđicai Ella Deutsch Schubmannovu Lotos biljku i Chopinovn Čežnju djevojke. Obje pjesme otpjevane majstorski. S velikim razumijevanjem i osjećanjem tlek lamo val a je gđica \ iilnui Heuma Rosenfeldove ore ’i ~!-- vatsko-srpskoane prijevodu »M »Prodavačicu svijeća« f dođn! adi obi noga pljeska »Kanarmca«. Dalre,,'. točku programa ispun o g. Otto K ! c n odgodivši nara s mnoge iivstva i umjeća, Nevinov Narcissus, i pvbržakovu »Humoresku«., Nato jo g. Viktor W eruer svojim nada sve ugodnim glasom otpjevao

Rubinsteiuovu »Suzu« i Medelsohnovn »Na fcrftl’ma pjesme«. Kao zadnja točka otpjevala je po gjici Deutsch u Židovskom jeziku Roseinov »Dos Gebet«, praćena na klaviru po gđici I. Strasse r 4 na guslama po g. Klein u. G. Werner dodao je Hatzerovu »Kad mlidija nrrjeti«, a gđica Kraus 2 pjesme od Stobra. Tečajem cjele zabave istakao se g. Ascher kao uspjeli kon terenci er. Iza toga se plesalo i zabavljalo do zore. Luka sreće, baifet i d.r., donijeli ne veliki uspjeh; predmete, zakuske i dr. poklonile su židovske gospođe. Uspjeh je ove zabave pokazao, kako je neopravdan stnaih onih Ijludi, kojii drže, da židovska zaihava kod nas nije moguća. Purimska proslava u Prijedoru. Mala prijedorska općina proslavila je Purim vrlo ugodno. Skupina djevojaka (Ruta Seidemann, Rika Hason, Etelka Stern i Lih Mosković) priredila je uspjelu predstavu za djecu u stanu gostoljubive gđe Weiller, koja se je, zajedno s ostalim gospodjama, pobrinula takodjer za to, da se djeca nadare kolačima. Predstava je vrlo dobro zabavljala djecu. Najprije Ruta Seidemann lijepo pričala o značenju Purima. Zatim je prikazana zgodna purimska igra „Vajhi or“ Salam. Mevoraha, (sudjeluju: Lili Mosković, Fina Mevorah i Josef Levi). Bilo je i dobrih deklamacija: (Eli i Käthe Hirschmann i Mirjam Mevorah). Na večer održano je sijelo odraslih Židova takodjer u gostoljubivom domu Mev:rah, gdje se svaki tako dobro osječa. Gustav Seiđemann držao je prigodan govor. Zavisio ga je kao i svaki svaki svoj govor, riječima: ,Darujte za Žid. nar. fond:“ Njegov poziv imao je, kao uvijek, uspjeha. Govorili su još: Jakob Mevorah, dr, M. Schöffer i Salamon Mevorach, a zatim je slijedila ugodna zabava. U nedelju obišli su mališi sa sabirnim arcima svih pet židovskih obitelji u Prijedoru. Uspjeh je takav, da će Ž. n. f. biti zadovoljan s Prijedorom. Purimska zabava u Ludbregu. Židovska bog. općina u zajednici s mjesnom cijoa. , organizazijoan »Agudat Cijon« priredila je 14 adara (16. o. mj>.) purćmsku večer, koja je u svakom pogledu uspjela. Skoro sve ovdašnje židovske obitelji prisustvovaše istoj, te su u ugodnoj veseloj zabavi ostali na okupu do zore. Predsj. bog. općine sumi. g. Aleksander Singer pozdravio je vatrenom besjedom svoje općinare, našto je predsjednik mjesne organizacije g. Artur Scheyer u ime iste pozdravio prisutne. Ovdašnji kct, rabin, vrli i agilni sumišljenik, g. I. L. Deutsch, prozborio je zatim o Purimu samom i o »židovstvu, koje se smije«. Govor g. rabina, izrečen tolikom toplinom prave čiste židovske duše i biranim riječima, je zahvalno grad,: ast vo nagradilo frenetičkim pljeskom. Ujedno je g. rabin uvježbao pjevački mješoviti zlior, koji je otpjevao 4 točke i to: »Ec bajim« od Sulzera, »Hatikvu«, »Lijepu našu« i »Tamo gdje cedra«, te parodiju na - Tužnu ružu «.od Spol jara. Svaku pojedinu točku popratila je publika/ burnim povlađivanjem, što je bila premalena nagrada našim m : lim sestrama i braći, koji na n . ažvese!iše srca. Tombola te šaljiva p;>ia doprinijele su, da je za narodni fond sabrana lije,..: svotica, a trudile se mnogo, oko toga opei naše mile sestrice i tajnik mjesne org. g.Jßujdoif Ap.pl er, koji nije žalio nl> truda Vri muke, da zabava uspije u Svakom pogledu. " - - •

STRANA 4.

»Ž I D OV« (HAJHUDI)

BROJ U.