Židov

ŽIDOV

i 00382* PUWVZI DOVSTVM

Riječi omladini.

Omladinci, želim vam najdragocjenije: pun osjećaj mlado st i! Što vas je okupilo na zajedničko viječanje? Zar nije to bila bolno- silna čežnja, da svoje riječi i riječi, ■ koje vam daju, iskupite činom ? Zar nije bila bol, koja potresa dubinama duše i vapi za izbavljenjem iz. raskidanosti u jednovitost, iz relativnosti u apsolutnost, iz uvjetnosti u bezuvjetnost ? Zar nije prasilna snaga proljetnoga bivanja u vama, koja budi iz zimnoga skrućenoga mira sjemenje drevnih koljena u svetome bolnome radjanju? Zar vam nije, kao da vam se rastvara duša, da uhvati sunčane zrake medju svoje latice i da vam dašak aovog radjanja raspe pelud u nju?

Koliko li ste obećanje nama, omladinci! Koliko je obećanje u Vama! Koliko li mora da je svijest odgovornosti u vama, kad znate: Naš mladi život stoji do mladih života! Do mladih fizičkih sila jednako kao i do mlad'h duša, koje Ijubomorno čuvaju svoju mladost; do muskula mladih jcdnako kao i do mladih k ri 1 a. A vi, omladinci, osjećate, da su u vama tek obećanja i uzbudjeni ste krećući na put, koji vodi do ispunjenja. Vi mislite: samo o tome, kako dugo i kako daleko taj put vodi rav n o u pravcu kompasa vaših duša, zavisi, kako daleko će ići s vama vaša mladost. Vi drhćete od pomisli na kompromise; svet je to drhtaj duše u njemu je strahopočitanje pred veličanstvom mladosti duše, o kojoj zavisi mladost duše vašega naroda; u njemu je strah pred najvećim gubitkom, koji vas može zadesiti. • » Postaviste dobne granice omladinstvu rekavši: dovlc sežc mladost. A ja evo vjerujem, braćo, u vas, i zato ne vjerujem vašoj dobnoj granici. Ovu vam je dobnu granicu diktovalo nepovjerenje u starije. Ja to ncpovjerenje uzimam zalogom, da vjerujete u se, u svoja obećanja, u svoj ravni put. Život će vam jedared i onako staviti na put grebene, koje ćete morati obilaziti pa skrenuti s ravna puta; ali vi ćete po svome kompasu da se vratite na svoj puti ja vjerujem u vas, jer vjerujem, da vjerujete u svoju vjeru!

I dadoste sebi programe. A ja bih volio, da ste scbi dali ciljcve i putcve. Ali kad izbliza gledam vaše programe, vidim, da to i nije drugo nego traženje cilja i puta, Je li to zato, omladinci, jer vas gledam očima Ijubavi, koja me s vama vcže i koja možda to je moja nada i moja bojazan ne će dati, da i ja vidim odjednom dobnu granicu izmedju starih i mladih? lli je zato, jer više no u vaše programe vjerujem u mladost vaših duša i mladost vaše volje ? lli je jcdno i drugo zajcdno ? Gdje je volja, tu je i put . . .

Najprije ste osjećali, onda ste i spoznali, da ste drukčiji i drukčiji morate da budete omladinaca drugih naroda. da su psjhički i fizički uslovi naše narodnosti drukčiji no u drugih narodnosti. Vi tcžite za teriterijem, od kojega ćcte duševno ozdraviti. Vi treba da se borite zato, da se sitna ironija, kojom vas susrcće današnji svijet, osjcćajući se u svojoj preuzetnosti boljim od vašega naroda, obrati u poštivanje sutrašnjcga svijeta. Vaša duša vuče lozu iz orijenta i teži za orijentskom svojom domajom. Vi ćete podsjctiti svijet, da je orijent dao svijetu vaše velike obrazivaoce duha i duša: proroke, psalme, Hioba; vašu bujnu i strasnu Ijepotu srca: Šir-Haširim; vašu etiku, vašu socijalnu pravednost, za koju se svijet bori u strašnome krvarenju. tjelesa i duša, da dospije na koncu konaca na metu, koja je nama bila početkoni i koja će nam biti novim početkom. Do vas stoji, da umukne ironija pred našim orijentalstvom. Po, vama, po pomladjcnoj starosti našega naroda, koji je prošao i svojim mukama iskupio svu sramotu, sve varvarstvo Evrope, moglo bi jednom doći novo izbavljenje okcidenta po orijentu: izbavljenje višega znanja i više civilizacije višom etikom. A u pi rmrtS'Tedu, vi hoćcte da živitc svojim životom. Odvratnost od parazitstva navraća korijenje vaših duša u rodjeno tlo. To korijenje seže tisuće godina unatrag; ono ćc zasegnuti i iz galuta u Palestinu. Ukorijenivši se u zemlju, koja će radom opet biti vaša, stvorit će iz vas ono, za čim tcžite: harmonijskoga židovskoga čovjeka.

I da vam se sve to ispuni, omhdinci« želim vam najdragocjenije: pun osjećaj vaše mladosti!

Or. Aleksandar Licht.

Kolonizacija Palestine u sadašnjosti i budućnosti

Najvažnije pitanje, ikojim se sswlai mora l«iviti cijonističkal svjetska organizacija je o r g a u i z o v a n j e v e 1 i k e k ol o n iziacije u Paleptini. Biće zailaća budjpćeg svjetskog kongresa sviju Jevreja u Palestini, koji će jx> svoj priliei lxiti sazvan u jiroljeću god 1920., <la stvori konatituantu i vliuhi nove države, da izrakli jilau velilke isistamaiske (koLoniaapije, naipokoni đa se obrati na Jevreje čitaiviog svijetial za .na'rodni zajam, koji će hitil iprvii najnužnijli kapital za jxredraidinje. Pitamje kolonizacije kao mjerilo buiđućeg rada sadržalva u sebi pitanja prometa, radnifca i kredita. Već kod ovih prvih misli o buducnosti Pallestine vidi se, fcako je nužno poznavan.ie Palestine. Ta činjenica mora potafcnuti naše udaiie Ijude, da se odihiče za stuidij agronomije, geologije i arheologije. Što do sada znauno o Palestini, mepotpnmo je i trdba s vdlifcom opreznošću o tome razmišljati. Izvješta.ji Ike i cijonističkog palestinskog nreda bave ee većinmn samo jevrejsikirn kolcnijama, dok njeniački i engle.sk; putopisci ističu jedtnoetrano gotovo isključivo ekonomsku strann oitavog problema. Potrebno je daikle za jevrejsko kolomzovanje Palestiue svestrano kultumo poznavanje palest ins ko g 11 a, njegove prc«lu)ktivne snage, njegove mogućnosti prehranjivanja i njegovih iklimatskih prilika za razvoj života Ijudi, bil.ja|ka i žirotinja. Najprimiitivnija su pitanja: broj stanovnika, koj; može živjeti u Palestini, približna svota troško\ 7 a, načinii i tipovi naseljivanja, izbcr Ijudiskog maiterijala i princiipi kolonizacije. Preduvjeti, koji se sami po sehi raznmiju (i koji sn u svjet. mirovnom spisu zagarautovani), sn slobodno usel.jivajn.je, neograničeuo pravo kolonizovanja i nacijonalna atrtonomija n novoj Palestinl. Pošto su pravui preduvjeti tako reći već fait aeoompli, promotrimjo redom spomenuta ijdtanja gospodlaTstveno-industrijalne kolonizacije (knltumom koloniizaci-

god. 111.

UPRAVA I UREDNIŠTVO: ZAOREB. ILICA BROJ 31 111. KAT. —RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. •oo«*ooo«oto*MC •0 00*0*0

20. kolovoza 1919. ZAGREB 24. Aba 5679.

PRETPLATA: OODIŠNJE K 32-—, POLUOOD. K 16-—, ČETVRTOOD •—-“»K8 POJEDINI BR. 1 K. IZLAZITRI PUT MJESEČNO. ••••—•

BROJ 26.