Židov

ŽIDOV

PITAN3A-ZI DOVSTVM

POZIV. Mjesnim cijonističkim organizacijama.

Cijeni stička konferencija u februiarumartu o. g. u Londonu prihvatila je budžet za cijomsttlčku organizaciju, a za godinu 1919.—1920., iznosom cd 500.000 funti (preko 100,000.000 K). Predstavništvo cijonističke organiaateije. Veliki Akcijoni Odbor, razdijelio je svoj rad u pet odjeljaka: politički, organizacijom, financijski), uzgojni i palestinski '■‘uiigraćijoni i kolonizacijom). Svi su t ; odjeljci sastavili detaljni budžet za svoj nadasve ©mašni rad, koji čeka židovski narod po njegovim cijonističkim mandatarima oko uspostave njegove staro-nove domaje. Savezu cijonista Jugoslavije odmjeren je najmanji doprinos od 300 funti (oko 65.000 K) Predstavništvo organizacije uvjereno je. da će svaki cijonista, koji shvaća ozbiljnost časa, kad stojimo pred riješenjem palestinskog 'pitanja, spoznati svu tiežinu odgovornosti prema svome narodu i prema seb r . Nadošao je čas odlučne kušnje za jakost naše volje, za bezuvjetnost čina, koji će da proiaadje iz te volje. Naprezanja vodstva mogu da uspiju samo onda, ako stoji iza njih sva odlučnost svakog pojedinca, da izvojšti svome narodu cjelovitu budućnost, kojar zavisi o osjećaju dužnosti prinašanja svih moralnih i materijalnih sila. Treba da pretek nemo iščekivanje vod ja, koji su nam dali ugledan primjer odanosti velikoj stvari, ilavši svu svoju životnu energiju za spas i sreću iju budućnost svoga naroda. Na osjećaj dužnosti, a ne na slabunjave filantropske osjećaje apelujemo!

Svaki cijonista treba da se sam što izdašnije oporezuje i da sebi bude svijestan, da ovrhovoditelj toga poreza imade da bude jača' sila cd sile javne vlasti : moralna sila potpunog osjeća>n j a dužnosti. Mjesne organizacije neka svim »vojnim članovima raspišu GODIŠNJI POREZ n sporazumu sa svojim članovima tako, da najmanji godišnji poreza svrhe uprave cijonistićke organizacije bude 60 kruna. U tom iznosu bit će sadržani svi doprinosi i za svjetsku cijoßističkn organizaciju i za Savez cijonista Jugoslavije. Posebice će se odsele dakle plaćati sauno šekel i, razumije se, prinosi za židovski narodni fondi Prinosi, koji «u ove godine već uplaćeni, izuzevši šekel, irnachi se uračunati u porez, Oporezovanjem i sastavom listina o tome eporezovanju neka sebi mjesne organizacije stvore mjerilo za buduće i neka Listine tili oporezovanja što prije priipošaljiu zemaljskom odboru, kojem u će one služiti mjerilom za sastav budžeta. Mjesne c jonističke organizacije mogu nei mučni ckn ta odrediti i niže prinose, aliočekujemo, da će svaki cijonista ići u prin.išanju do krajnjih granica mogućnosti. Übrani iznosi neka se odm ah pripošaljn blagajniku Radnog Odbora. S c i jonskim {K>zd savom SAVEZ CIJONISTA JUGOSLAVIJE. Zemaljski od bor.

Galutske garancije.

Konferencija, mira predložila je pojedinim novo nastali ni ili uvećanim državama na prihvat obavezne ustanove o zaštiti etničkih, religijskih ili jezičnih manjina. Dogadjaji od svršetka rata ovamo dokazali su, da su takove garancije nužne, ma dia se kulturnome čovjeku, bar u ideji, čini malne moralno nemogućom stvari, da se načela moraju formuflovati u paragrafe međunarodnih traktata, koja su pred gotovo jedan i po vijeka proklamovana, a

koja je sva Evropa u doba svojih demokratskih revolucija, kopiravši francusku, proklamovala kao osnovna slobodnjačka prava čovjekovo. No u doba, koje prodrmava ekstremna revolucija, javlja se teror ne samo te revolucije nego i terori proturevolucija u najgroznijim formama icd njih trpe baš nacijske i socijalne ma njimeMi smo Židovi, osobito ondje, gdje prebivamo u masama, na udara teroru revolucija i proturev oluci ja. Doživljujemo srednji vijek sa svira njegovim grozotama

protiv nas ii biti nepromijenjen, tok još grozniji i tek u formi drugačiji. I kadi se u Parizu spominju garancije za nacijske i religijske manjine, mi uz Armence najprogonjeniji narod, osjećamo, da baš naš položaj iziskuje najpreče zbiljskih garancija. Poljska prihvaća te garancije uz protest. Rumunjska se protivi njihovu prihvatu. Za cijelo će i Madžarska, kad do tega dođe, n ime svojih suverenitetskih prava protestovati. Praksa je u tim zemljama baš u času, kad se zahtijevaju ove garancije, dokazala, koliko su nužne. Svi međunarodni traktati, ako se tako hoće, sadržaju skučavanje juridičkoga pojma državnih suvereniteta. Ali socijološko shva tanje državnih organizama morat će dozvoliti, da b; u današnje doba, bio anakronizam, kad bi se međunarodni odnosi regulisali po starim formulama, kad su međunarodni ugovori bili samo međudržavni, pa da je za konačnu likvidaciju infairane petgodišnje prošlosti moralna dužnost i nužda, da se srede odnosi između naroda i naroda jednako kao a odnosi između socijalnih skupova. Napokon može se s juridičkog gledišta shvatiti krnjenjem pojedinačkith državnih suvereniteta, ako se stvori internacionalna arbitraža, koja će sudačkom presudom sprečavati suverene volje pojedinih država za oružanim iznuđivanjem njihovih »prava«. Prošlost je pokazala vidi primjer Rumunjske da te formalne garancije ipak nLjesu bile drugo, nego sredstvo, kojim su kušale lila dne diplomate da zadovolje zahtjevima čovječnosti papirnim deklaracijama, koje ništa ne stoje. I mi znamo: kao što ni mnogo drugo, što se u Parizu zaključi, ne oe ni ove garancije za minoritetske zaštite biti pune zbiljske garancije tako dugo, dok se čovjek i čovjekove zajednice etski ne preudese. Do!k se u Parizu raspravljalo o tim garancijama, dotle su tisuće i tisuće židovskih žrtava stajale bez zaštite, a sav je židovski narod imao povoda da se zaogrne u žalobno ruho. da izađe na ulicu i da vikne iz dubine svega očaja, svoje nesreće cijelome svijetu u obraz svoju silnu optužbu protiv njega. Ne podajmo se iluzijama. Činjenica. da.se protestu je protiv zahtjeva za garancijama minoriteta, dokazuje, da unutrašnjost predstavnika pojedinih naroda, bolesna od nacijskog imperijalizma, revoltira protiv jednakosti numerički' slabijih s nadmoćnima. I dok ta elementarna re-

GOD. ili.

UPRAVA I UREDNIŠTVO: ZAGREB. ILICA BROJ 31 111. KAT. RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. ••••••••

10. rujna 1919. ZAGREB 15. Elula 5679.

PRETPLATA: GODIŠNJE K 32—, POLUOOD. K 16*—, ČETVRTOOD ........ KB ._ POJEDINI BR.I K. •••• IZLAZI TRI I»UT MJESEČNO.— —

BROJ 28.