Židov

smalaksalu kulturnu sposobnost evropej®ko- a mer ikaoiske civilizacije. Neka uam u budućoj Palestini uvijek lebdi pred očima naša kultnima zadaća;: <la kao graničari spojimo u sebi Evropu i Aziju, da iz ove veze stvorimo nešto novo u kulturi. Mi ćemo uvesti etiku u politiku, religiju u život: život će nam biti religijom. Što stvaramo (selu, Škole, bolnice, odgojilieta, vrtove, knjižnice i kl.) imat samo Onda smisla i v rijetl’nosti. ako stvaramo radi jedinog višeg Micala, radi kulture, radi lopJemenjivanjia svoje duše, oslobođenja drugih ljudi od niskosti i zlobe i radi) istinske izgradnje jedPe uzvišene kultnu: na zemlji. Altis.

Vijeće židovskih delegacija.

Interview sa drom. Leonom Rei c hom. Na svom povratku iz Pariza«, gdje je dulje od šest mjeseci kao član komitea židovskih delegacija razvio vrlo živahnu i uspješnu djelatnost, zadržao se dr. Leon R eich nekoliko dana n Ziiriehn, te je tom zgodom u višesatnom razgovoru iscrpivo prikazao »Jiidische Presszintrale Zftrich« stanje sa danjeg rada komitea židovskih delegacija u Parizu. Kao zastupnik Galicije u Velikom AkcijonOm Komiteu upućen je dr. Reicli potanje i o stanju palestinskog i iseljeničkog pitanja, radi česa će njegove izjave, koje se ma ova pitanja odnosne, takodjer naići na sveopću pozornost. Na pitanje: > Dokle su radnje komitea židovskih delegacija uznapredovale?« odgovorio je dr. Reicli: »Komite ima još uvijek pume ruke posla i premda je više članova iz raznih zemalja otputovalo, vijeća u punom kroju, jer opet pridolaze drugi članovi, koji u komiteu saradjuju- Kad se sredinom mjeseca srpnja predsjednik *M a r s h a 11 povratilo u Ameriku, činilo se, nakon potpisa traktata po Poljskoj, da je glavni posao obavljen i da -se rad komitea približava dovršenju. Meidjutim se sada ukazuje, da je to bilo jedval pol puta, sto smo ga prevalili. Držalo se. da će, nakon riješen ja poljskog ugovora, sve ostale države, koje dolaze u obzir, tako reći automatski potpisati klauzulu o zaštiti manjina. Kako vidimo, bilo je to samo obmana. Treba sada s jedne strane isto tako sa reprezentantiina nekih država u tom pogledu podržavati trajnu izravnu vezu, kaošto s druge strane posredovati kod. mirovne konferencije same, e da zaštita židovske manjine ne bi vrijedila samo za Poljsku. Hvala neumornom djelovanju sadanjeg predsjednika komitea delegacija. Sokolova!, ima nadi?, da ćemo bar u stanovitoj mjeri svladati otpor dosada nepopustljivih država i u najmanju ruku postići djelomičnu zaštitu židovske manjine izvan Poljske. Što se ovih pojedinih država tiče, krati se Rumunjska još uvijek tvrdokorno, da potpiše ugovor sa klauzulom o zaštiti manjina. 0 uredjenju sa Cesko-slovaekom republikom i Jugoslavijom ne može se za javnost još ništa reći, jer su ovi problemi još pendentnL Činjenica je, da predsjednik oesko-slovacke republike M a s a T y k, kao i zastupnik ove republike na mirovnoj konferenciji, ministar izvanjskih djela Beneš, a ne manje ministar-predsjednih

Tus a r simpatijom susreću židovsko-nacijonalnoj misli, kaošto i potrebi priznanja židovskih narodnih prava. Kad bi se uza sve to zbilo, da bi u tom pogledu nastala u mirovnom ugovoru praznina, to će se to imati da svede na uzroke formalne naravi. Za ovaj slučaj poduzet će ali komite delegacija sve korake, da u sporazumu sa časko-slOvaćkom vladom nadje drugu na manje zadovoljava formu zaštite židovske manjine. Što se tiče jugoslavenskog ustava, primili smo vijesti čija siepTavnost ni'Ora jamačno još ustanoviti, prema kojima da vladaju gledom na steče nje državljanstva znatne razlikosti u postupan glede židovskih i nežidovskih stanovnika. Komite delegaciju nastoji baš sada da ispita činjenice, koje se na Ovo pitanje odnose, i da eventualno štetu ukloni. (Zakon o državljanstvu, o kojem je ovdje govora, iznesen je pred državno vijeće, te je u istinu svojim ustanovama, ako i nijesu izrijekom bile uperene protiv Židova; mogao da teško i>ogodi veliki broj Židova 1 u . našem kraljevstvu. Medjutiim ovaj je zakon nakon ponovnog povratka odboru skinut s dnevnog reda i time predbježno postao bespredmetnim. Op- ured.) Isto tako zahtjevaju okolnosti, da se budnim okom prati grčki traktat i rasprava sa grčkom vladom, da se Židovima u Solunu osigura zaštita manjine. I ovo pitanje je vrlo komplicirano, jer ix> razdijeljen je tamošnjih manjina ima stanovitih poteškoća.« Jednako tako neriješeno ostaje još i pitanje istočne Galicije, čija je uprava kako je poznato za niz godina provizorno podijeljena Poljacima, a nakon toga da bi plebiscit imao da Odluči o konačnoj političkoj sudbini ove zemlje. Poljaci protestuju po svojim zastupnicima protiv provizorije, a Ukrajinci protiv zasnovanog diodi je ljenja Poljacima, a mi Židovi moramo na žalost da; izrazimo bojazan, da ćemo opet biti .utisnuti medju kladivo i nakovanj. Jedina mogućnost, da se tamošnja sukobi bar djelomično üblaže, bila bi stat misan je političkih prilika na osnovci narodne personalne autonomije. Židovske mase, na čijim se ledjima odigrava borba izmedju Poljaka i Ukrajinaca, mogle bi bar .na taj način izbjeći daljnjim pcgibliuna ako bi zakonom zajamčene bile njihove narodne tražbine, dakle oficijelno priznavanje židovske narodnosti sa svim Odatle proizašlim posljedicama; kao izgradnja narodne organizacije, prošireno narodno školstvo, proporcrjonalno zastupstvo u zakonodavnim tijelima na osnovi kuri jalnog izbornog sistema, te zastupstvo u vladi. Ovu tražbinu je i istočno-galička delegacija u Parizu na mjerodavnom mjestu iznijela, ali čujemo, da je ua žalost politički statut za istočnu Galiciju pustio s vida sve predloge, koji smjeraju na nacijonalnu autonomiju, te ostavlja tvorbom zemaljskog sabora, koji se ima sazvati na temelju propOrcijonalnog sistema' (kako je slučaj u Poljskoj) bez dalnjih modaliteta;, sve pri starom. A time, recimo, i kod starog zlai Glede Židova imale bi dakle doći u obzir samo klauzule, sadržane u ugovoru sa Poljskom, bez osvrta na posebne istočnoga! ičke prilike. Židovi će i nadalje živjeti kao na vulkanu, čija će provala i onako već golemo plamsanje narodne mržnje pojačati. tisuće židovskih egzistencija zasuti, ali i mir te razvitak zemlje ugroziti.

»Koje garancije predlaže, da ne će evo malo već podijeljenih prava, ili ona prava, koja se još imadn mirovnim ugovorima podijeliti, bilo kako biti povrijjadjena?« »Čvrsto se nadamo, da će se održati svečanim načinom sklopljeni ugovori i da se ne će nadati prilika, koja bi iziskivali i potrebu, da tražimo zaštite u postojećim garancijama. Ponajpače vjerujemo, da će se poljsko društvo vremenom uvjeriti, da je u interesu uspješnog razvitka države i otstranjenja unutarnjih vri jenja, ako će doći do potpunog izražaja (minimuma prava, što su Židovima podijeljena. Svakako je kako je poznato svaki član Ifige naroda ovlašten, da u slučaju povrijede ugovora sa strane signatarnih vlasti, postupa protiv odnosne države. Židovi i židovski naiOoid nema doduše prava, da se ?a-movlasno prituži protiv jedne države radi povrede njegovih prava, ali se možemo nadati. dla će se raedju velikim silama, koje sn za mirovnih pregovora tako energično vojevale za zaštitu manjina, uvijek po koja vlast naći, koja će se za nas zauzeti. Komite delegacija hoće ali i sam da doprinaša za nadzor i zastupanje židovskih prava, t© stoga l ne smatra svojtu zadaću sa svršetkom' mirovne konferencije dovršenom. Nasuprot je komite delegacija uz podjedno ustanovljenje trajanja njegove djelatnosti do vremena izai svršetka mirovne konferencije, već sada i to n posljednjoj sjednici pred mojim odlaskom odlučio, da stvOri stalnu instituciju, koja će imati da stupi na snagu poslije sfclopjencg mira i raspusta sadašnjeg koma te ja. Ime Ove institucije je: »Waa(d H a arazot« (»Vijeće židovskih de-1 e g a c i ja«). Program ovog vijeća sastoji u tome, da ispuni sve °ne zadatke, koji ne leže u okviru židovstva pojedinih zemalja, poglavito zastupanje židovskog naroda pred »Lfagire of nations« i t. d. i to; 1. Zastupanje gradjanskih, političkih i narodnih prava Židova i nastojanje za proširenjem potonjih. 2. Zastupanje židovskog pučanstva protiv neprijateljskih čina i napadaja. 3. Saradnja kod nredjivanja židovskog selidbenog pokreta. 4. Saradnja kod soci jal mo-ekOnomskog djelovanja židovskih pripOmoćnih organizacija, navlastito gledom na obnovu ratom uništenog židovskog gospodarstvaVijeće bit će na slijedeći način izabrano: a) Sveopćim židovskim zemaljskim kongresima, koji će bit sazvani na temeljni općih izbora; b) u koliko ne bi ovakovi kongresi bili mogući, centralnim Organima židovske sar monprave. ikoji su proizašli iz općili izbora: e) u zemljama, u kojima nije nijedan od spomenutih načina zastupanja provediv, ai to iz ratzloga nužde odlučuje o zastupstvu dotične zemlje egzPkutivni komite vijeća, odnosno provizorni egzekutivu! komite. Svaka zemlja, koja ne broji manje od 200.000 židovskih duša, imat će pravo na jednog zastupnika za 200.000 duša. U koliko posljednji ostatak premaši 100.000. ima i ovaj pravo na jednog zastupnika. Zemlje, koje broje manje od 200.000, ali više od 5000 židovskih duša. imaju takodjer pravo na jodnog zastupnika.

6

»ŽIDOV« (HAJHUDI)

BROJ 29. i 30.